CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

kudravi nesit

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002407

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (RE -)

    • Citat
    Radović, D. (2013): Pelecanus crispus Bruch, 1832 (HRCP002407). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2407. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dragan Radović
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Osjetljiva VU A2ce+3ce+4ce ver 3.1 (BirdLife International 2008)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.3 Progon/kontrola, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Kudravi nesit u Hrvatskoj je izumro zbog regulacije toka Neretve i isušivanja prostranih okolnih močvara (DT 7.2.) te pretjeranog lova (DT 5.1.3).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Washingtonskom konvencijom (CITES I), Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Očuvanje i revitalizacija vlažnih staništa jedan je od glavnih preduvjeta za njegovo ponovno naseljavanje u Hrvatsku (CA 2.3., 5.2.). Na području potencijalnog obitavanja nužno je suzbiti krivolov (CA 4.2., 4.3., 5.4.) i regulirati ribolov (CA 5.2., 5.3.). Minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.) potrebno je smanjiti rizike stradavanje ovih velikih ptica od električnih vodova. Vrstu je potrebno i popularizirati u javnosti (CA 4.3.).
    • Potrebna istraživanja
      2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je izraditi akcijski plan za reintrodukciju kudravog nesita u Hrvatsku (RA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Kudravi nesit obitava na plitkim slatkovodnim ili bočatim jezerima i močvarama bogatim ribom. Za razliku od ružičastog nesita Pelecanus onocrotalus, gnijezde se i na manjim kopnenim vodama (na kojima može opstati svega nekoliko parova), kao i u brdovitim područjima. Druževni su tijekom cijele godine. Gnijezde se obično u gustim kolonijama, rjeđe u rahlim skupinama. Gnijezda grade na otočićima ili na gustoj, isprepletenoj vodenoj vegetaciji, obično u zaklonu, ali ponekad i na otvorenom. Gnijezdo je nakupina od trave, trske, grana i malih grančica slijepljenih izmetom. Monogamni su, parovi traju barem tijekom sezone gniježđenja. Oba spola zajednički grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. Polog se sastoji od 2 – 3 jaja, inkubacija traje 30 – 32 dana, mladi su sposobni za let s oko 85 dana, a neovisni o roditeljima postaju kad navrše 100 – 105 dana. Hrane se jedino ribama, od sitnih do krupnih, dugih i do 50 cm. Love tako da velikim kljunom u grlenu vreću zagrabe ribe (često cijelo jato manjih riba) zajedno s vodom. Najčešće love u jatima, tvoreći polukrug kako bi stjerali ribu uz obalu. Ponekad love i u priobalnom moru, u zaklonjenim uvalama.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Područje rasprostranjenosti veoma je rascjepkano, proteže se od jugoistočne Europe (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Grčka, Bugarska, Rumunjska), preko Crnoga mora i Kaspijskoga jezera do Mongolije, uglavnom između 30. i 50. paralele. U tom području gnijezdi se na više izoliranih, užih lokaliteta. Kudravi nesit je selica ili djelomična selica, europske populacije zimuju u istočnom Sredozemlju, od Balkana do Egipta.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Do početka 20. st. gnijezdio se u dolini Neretve (Csörgey 1903). U posljednjih 50 godina kudravi nesit u Hrvatskoj je veoma rijetka skitalica te postoji svega nekoliko podataka o njegovu pojavljivanju: 1. svibnja 1979. te od 30. srpnja do 25. rujna 1980. u Kopačkom ritu (Mikuska i Mikuska 1994), na Vranskom jezeru kraj Pakoštana gdje je jedna ptica zabilježena 23. prosinca 2009. (M. Čuže Denona) te na ušću Neretve gdje je odrasla ptica zabilježena 20. ožujka 2011. (B. Ilić).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Pelecaniformes
    • Porodica
      Pelecanidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Hoyo, J. del, Elliott, A. & Sargatal, J. (1900-01-01 00:00:00) Ostrich to Ducks
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      van der Land, J. (2001). Tetrapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 375-376
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Dalmatian Pelican
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -