CRVENI POPIS
Natrag
List nosan
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002405
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Pegusa impar (Bennett, 1831) (HRCP002405). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2405. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
- - Europska procjena
- - Mediteranska procjena
- - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Uglavnom stradava zbog pretjeranoga gospodarskog i malog ribolova mrežama stajaćicama, mrežama potegačama i pridnenom koćom, kao slučajna lovina, i zbog degradacije i/ili gubitka životnoga prostora kao posljedice ribolova i onečišćenja mora - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uglavnom stradava zbog pretjeranoga gospodarskog i malog ribolova mrežama stajaćicama, mrežama potegačama i pridnenom koćom, kao slučajna lovina, i zbog degradacije i/ili gubitka životnoga prostora kao posljedice ribolova i onečišćenja mora - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.1. Službeno obrazovanje - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Kao i za druge vrste plosnatica bilo bi korisno radi zaštite, uz postojeću zakonsku regulativu pridnenog ribolova proglasiti i dijelove ribolovnog mora zaštićenim staništima riba i drugih morskih organizama, gdje bi bio restriktivnije reguliran pridneni ribolov, i/ili naizmjenični ribolov po zonama. Zaštiti bi se dodatno pridonijelo sprječavanjem onečišćenja mora i istraživanjem rasprostranjenosti i brojnosti vrste, njezine biologije, ekologije i staništa, što je u Jadranu nedovoljno poznato, te provođenjem praćenja stanja(monitoring) - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Naraste najviše do 25 cm, ali se uglavnom love znatno manji primjerci (15–20 cm). Tijelo je ovalno i jako bočno stisnuto, prekriveno sitnim, ktenoidnim ljuskama pravokutna oblika. Gubica je produžena, zaobljena i strši iznad usta. Usta su malena i u obliku luka. Rub škržnog poklopca prekriven je kožom. Oči su razmjerno malene i na desnoj je strani glave gornje oko smješteno djelomično ispred donjeg i udaljeno je od gornjeg profila glave za jednu dužinu svog većeg promjera, ili nešto više. Prednji nosni otvor na slijepom boku glave razvijen je u široku bradavičastu rozetu s obodnim resicama usmjerenima prema središtu i promjerom koji nije manji od oka. Prednji nosni otvor na okatom boku glave cjevast je, povijen unatrag, ne dopire do prednjeg oboda oka. Leđna peraja počinje na glavi ispred očiju. Repna peraja je zaobljena. Zadnja šipčica leđne i podrepne peraje spojene su niskom opnom s repnim drškom. Bočna pruga proteže se sredinom oba boka, a na glavi je izdignuta u luku, prekrivena je sa 100–130 ljusaka. Prsne peraje su razvijene jednako na oba boka, a trbušne su sitne. Formula peraja glasi: D. 65–83, A. 40–43, P(desna) 9–10, V. 5 šipčica. Na okatom je boku smeđesiva, crnkasto izmrljana i izmramorana, a na slijepom boku bezbojna. Na prsnoj peraji nalazi se crna pjega, bočno i straga bjelkasto obrubljena. Stražnji obod repne peraje je crn, a prvih 10 šipčica leđne i 4 podrepne peraje je bjelkasto. Biologija je slabo poznata. Mrijesti se u proljeće i ljeto, najintenzivnije od svibnja do srpnja. Spolno sazrijeva u trećoj godini. Simetrija tijela održava se do dužine od 8 do 9 mm, a nakon toga započinje selidba lijevog oka na desnu stranu glave. Plivaći mjehur postoji u čitavom planktonskom stadiju života, a poslije iščezava. Hrani se pretežno sitnim račićima, kao što su amfipodi, mizidi, dekapodi i izopodi, zatim različitim mnogočetinašima i školjkašima. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Priobalna je i sedentarna vrsta. Zadržava se na detritičnom, pjeskovitom i muljevitom dnu, na dubini od 5 do 100 m, uglavnom plitko uz obalu (pliće od 50 m), i to osobito mlađi primjerci, ulazi također u lagune i brakične vode ; PHYSIS staništa: 11.222–11.225; 11.273 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
List nosan suptropska je vrsta, rasprostranjena u Sredozemnom moru i u istočnom Atlantskom oceanu, uz sjeverozapadnu obalu Afrike, od Gibraltarskog tjesnaca do Senegala (FAO: 27, 34) - Nacionalna rasprostranjenost
Njegova rasprostranjenost u istočnom Jadranu nije potpuno poznata. U novije vrijeme lovljen je oko izobate od 50 m u sjevernom i srednjem Jadranu, i to uglavnom u njegovu zapadnijem dijelu, a pretpostavlja se da ga ima i u južnom Jadranu
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Pleuronectiformes - Porodica
Soleidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
Relini, Giulio (2006). Agnatha Osteichthyes, in: Revisione della Checklist della fauna marina italiana.
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
općenito list i švoja (svoja, švolja, švolj), list jadranski. - Locus typicus
zapadna Afrika
- Bibliografija
- -