CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Veliki livadni plavac Phengaris (= Maculinea) teleius (Autor fotografije: M. Šašić, Međimurje)

veliki livadni plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002401

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1c; B1b(iii)+2b(iii))

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (CR A3c; B1b(iii)+2b(iii))

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Phengaris teleius (Bergstrasser, 1779) (HRCP002401). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2401. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena - NT ver 2.3 (World Conservation Monitoring Centre 1996)
    • Europska procjena
      Osjetljiva - VU A2c ver 3.1 (van Swaay i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Neprikladna za procjenu - NA ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Vrsta je uglavnom ugrožena zbog promjena u gospodarenju staništem, tj. intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje koja nosi prestanak tradicionalnog režima košnje i drenažu. Intenziviranje košnje pomaknulo je vrijeme košnje u vrijeme kad su gusjenice na biljkama, što uzrokuje veliku smrtnost ove vrste. Dodatni je problem sijanje trave, što mijenja vegetacijski sastav livade, čime se mijenja i mikroklima staništa te nestaju mravi i krvara, a zajedno s njima i leptiri. Osim intenziviranja poljoprivrede, na nekim je područjima prisutno i napuštanje košnje, što je dovelo do zapuštanja i sukcesije livada. Osim problema u gospodarenju, neka područja uništena su širenjem naselja.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 2.1.1 Zemljoradnja s prostornom izmjenom usjeva, 2.1.2 Mala poljoprivredna gospodarstva, 2.3.2 Ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama malog razmjera, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2.8 Crpljenje podzemnih voda (nepoznata uporaba), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3.4 Tip nepoznat/nezabilježen, 11.2 Suše, 11.4 Oluje i poplave
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta je uglavnom ugrožena zbog promjena u gospodarenju staništem, tj. intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje koja nosi prestanak tradicionalnog režima košnje i drenažu. Intenziviranje košnje pomaknulo je vrijeme košnje u vrijeme kad su gusjenice na biljkama, što uzrokuje veliku smrtnost ove vrste. Dodatni je problem sijanje trave, što mijenja vegetacijski sastav livade, čime se mijenja i mikroklima staništa te nestaju mravi i krvara, a zajedno s njima i leptiri. Osim intenziviranja poljoprivrede, na nekim je područjima prisutno i napuštanje košnje, što je dovelo do zapuštanja i sukcesije livada. Osim problema u gospodarenju, neka područja uništena su širenjem naselja.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Lokaliteti Bedekovićeve grabe i livade u Zovju kraj Ðelekovca spomenici su prirode. Nalazi se na Dodatcima II i IV Direktive o staništima, a cilj je očuvanja na pet područja Ekološke mreže Republike Hrvatske (Međimurje – HR2001346, Donje Međimurje – HR2001347, Zovje – HR2000672, Peteranec – HR2000368 i Livade uz Bednju II HR2001409). U dogovoru Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Međimurske županije i manjeg broja lokalnog stanovništva na lokalitetima u Međimurju do sada se provodila košnja livada u odgovarajućem razdoblju, no lokalno stanovništvo sve više gubi interes.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode, 6.5. Nenovčane vrijednosti
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Za svako područje potrebno je napraviti detaljnije planove upravljanja od postojećih u kojima bi se strogo definiralo vrijeme i način košnje, prvenstveno nakon polovice rujna, što bi omogućilo adekvatnu zaštitu. Za očuvanje ove vrste iznimno je bitna edukacija stanovništva o načinu upravljanja staništem te eventualni poticaji za adekvatno gospodarenje, npr. održavanje tradicionalne poljoprivrede. Potrebna su daljnja istraživanja rasprostranjenosti i razloga ugroženosti te monitoring postojećih populacija koje su u pravilu male i izolirane.
    • Potrebna istraživanja
      1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Gornja je strana krila velikog livadnog plavca svijetlo plava s točkama na prednjim i stražnjim krilima. Ženka ima širi tamni apikalni rub. Donja je strana krila oba spola svijetlo smeđa do siva s nizom crnih točaka koje tvore pravilnu liniju. Paralelno s njima postoji i niz nešto svjetlijih točaka koje mogu biti slabije vidljive. Slične vrste: Phengaris nausithous (Bergsträsser, 1779). Na mogućnost zamjene i opreza prilikom određivanja ove vrste ukazano je kod zagasitog livadnog plavca.
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Leptire velikog livadnog plavca nalazimo od lipnja do kolovoza na vlažnim livadama s biljkom hraniteljicom ljekovitom krvarom Sanguisorba officinalis (por. Rosaceae). Često dijeli stanište sa zagasitim livadnim plavcem, iako koriste različite dijelove istog staništa. Veliki livadni plavac za polaganje jaja koristi otvorenije i redovito košene dijelove. Za ovu je vrstu svaki cvat pogodan za ovipoziciju samo od pet do sedam dana, jer za razliku od prethodne vrste ova polaže jaja na mlade zelene cvatove krvare. Ženka obično polaže po jedno jaje na cvat krvare. Prvi tjedni gusjenice slični su kao kod prethodne vrste: hranjenje sjemenkama, presvlačenje te nakon četvrtog presvlačenja napuštanje biljke i padanje na tlo. Tu počinje proces prihvaćanja gusjenice od mrava domaćina iz roda Myrmica. Kod ove vrste primarni je domaćin u Europi M. scabrinodis, dok se iznimno pojavljuju i druge vrste crvenih mrava M. rubra, M. sabuleti i M. vandeli. Kad su jednom u mravinjaku, gusjenice mijenjaju tip prehrane i postaju predatori hraneći se ličinkama mrava. U mravinjaku obično nalazimo jednu gusjenicu, jer su mravinjaci vrste M. scabrinodis mali. U proljeće nakon kukuljenja odrasli leptir napušta mravinjak. Veliki livadni plavac ima jednu generaciju koja leti od lipnja do kolovoza.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Veliki livadni plavac rasprostranjen je lokalno u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Ukrajini, Rumunjskoj, Italiji i Sloveniji. Vrsta je izumrla u Belgiji (van Swaay i Warren, 1999), a uspješno reintroducirana u Nizozemskoj (Wynhof, 2001). U planinskim područjima dolazi i do 1600 m.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je zasad zabilježena samo u Podravini i Međimurju na nekoliko lokaliteta (Kranjčev, 1985; Šašić Kljajo i Mihoci, 2009), dok stari podatci za Josipdol, okolicu Rijeke i Papuk koji se navode u literaturi (Mann, 1857; Abafi-Aigner i dr., 1896; Koča, 1901) nisu potvrđeni novijim istraživanjima.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Lycaenidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Scarce large blue (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -