CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

hercegovački kukurijek

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000240

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Martinis, Z. (1994): Helleborus hercegovinus Martinis (HRCP000240). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/240. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zlatan Martinis
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka, ilirsko-jadranska endemična vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Dosad nisu opažene izrazitije promjene u brojnosti, no svaka promjena u staništu te brojčano male populacije kao što su krčenje šumaraka i šikara, košnja ili požari, mogu tu rijetku vrstu potpuno uništiti.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima, a poznata nalazišta kao botaničke rezervate.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Razmnožava se sjemenjem koje dozrijeva na početku ljeta, kada obamiru nadzemni dijelovi a ostaje podanak.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Nastava plitka i skeletna tla na dolomitima, rjeđe na vapnencu, u sastavu termofilnih šuma hrasta medunca s bijelim ili crnim grabom reda Quercetalia pubescentis. Mjestimično i u zajednicama reda Erico-Pinetalia.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Raste pojedinačno ili u manjim skupinama. Populacije čini malo primjeraka. Dosad nisu opažene izrazitije promjene u brojnosti, no svaka promjena u staništu te brojčano male populacije kao što su krčenje šumaraka i šikara, košnja ili požari, mogu tu rijetku vrstu potpuno uništiti.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Svojta se prvi put spominje u hrvatskoj flori s južnih obronaka Sniježnice povrh Konavala u Dubrovačkom primorju (Lj. Adamović, 1886), kao poseban oblik iscjepkanoga kukurijeka, bez navođenja taksonomskog statusa i opisa. Kasnije je na osnovi komparativnog materijala iz Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske opisana kao posebna vrsta Helleborus hercegovinus (Z. Martinis, 1973). Jedino dosad poznato nalazište te vrste jest ono koje navodi Adamović, a nalazi se u okolici naselja Kune.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Ranunculaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Adamović, Lj., 1886: Botanički izlet na Sniežnicu. Glasn. Hrv. nar. društva,1,4: 154-165. Zagreb.
    Martinis, Z., 1973: Rod Helleborus L. u: Horvatić, Stj., Trinajstić, I. (Edit.) Analitička flora Jugoslavije 1 (2): 236-237. Zagreb.