CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Močvarni plavac Phengaris (= Maculinea) alcon alcon (Autor fotografije: I. Mihoci, NP Plitvička jezera)

močvarni plavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002399

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (CR B1ab(iii)+2ab(iii))

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Phengaris alcon alcon (Denis & Schiffermuller, 1775) (HRCP002399). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2399. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC; ver. 3.1 (van Swaay, C. i sur. 2010)
    • Mediteranska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC; ver. 3.1 (van Swaay, C. i sur. 2010)
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Staništa močvarnog plavca u Hrvatskoj ugrožena su zbog nekoliko razloga. Lokacije u NP Plitvička jezera ugrožene su zbog nepravilnog gospodarenja livadama koje se kose nesustavno, a vrlo često u krivo vrijeme, ovisno o godini i količini padalina. Dio livade čak se koristi kao nogometno igralište. S druge je strane populaciji u Grubišnom polju prijetilo izumiranje zbog zarastanja staništa, prvenstveno radi širenja invazivne biljke zlatnice (Solidago gigantea). Raščišćavanjem grmlja i košnjom stanje se u posljednjih godina popravlja (Delić, usm. priopćenje). Dio staništa kod Novog Zečeva u potpunosti je uništen intenzivnom košnjom i ispašom, dok drugi pak dio livade zbog izostanka košnje zarašćuje, među ostalim i u invazivnu biljku dronjavu pupavicu (Rudneckia lanciniata). Dodatni su problemi urbanizacija te izolacija i fragmentacija staništa, što može dovesti do nestanka populacija s pojedinih područja.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1.1 Zemljoradnja s prostornom izmjenom usjeva, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2.8 Crpljenje podzemnih voda (nepoznata uporaba), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi, 11.2 Suše, 11.4 Oluje i poplave
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Staništa močvarnog plavca u Hrvatskoj ugrožena su zbog nekoliko razloga. Lokacije u NP Plitvička jezera ugrožene su zbog nepravilnog gospodarenja livadama koje se kose nesustavno, a vrlo često u krivo vrijeme, ovisno o godini i količini padalina. Dio livade čak se koristi kao nogometno igralište. S druge je strane populaciji u Grubišnom polju prijetilo izumiranje zbog zarastanja staništa, prvenstveno radi širenja invazivne biljke zlatnice (Solidago gigantea). Raščišćavanjem grmlja i košnjom stanje se u posljednjih godina popravlja (Delić, usm. priopćenje). Dio staništa kod Novog Zečeva u potpunosti je uništen intenzivnom košnjom i ispašom, dok drugi pak dio livade zbog izostanka košnje zarašćuje, među ostalim i u invazivnu biljku dronjavu pupavicu (Rudneckia lanciniata). Dodatni su problemi urbanizacija te izolacija i fragmentacija staništa, što može dovesti do nestanka populacija s pojedinih područja.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Od 2007. godine na lokalitetu kod Grubišnog polja provodi se pravodobna ručna košnja livada i uklanjanje zlatnice, a 2012. godine najveći dio zemljišta otkupljen je od privatnih vlasnika i stavljen na upravljanje Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Bjelovarsko-bilogorske županije. Isto se planira provesti i za zemljište kod Novog Zvečeva. U suradnji s javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na čijem se području nalaze populacije močvarnog plavca izrađuje se plan upravljanja s akcijskim planom očuvanja ove vrste. Svi poznati lokaliteti dio su Ekološke mreže Republike Hrvatske, s ciljem očuvanja „travnjaci beskoljenke (Molionion caeruleae)”, tipičnim staništem močvarnog plavca.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode, 6.5. Nenovčane vrijednosti
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Budući da je močvarni plavac za sada utvrđen samo na tri područja u Hrvatskoj, potrebna je, osim zakonske zaštite vrste, i adekvatna efektivna zaštita staništa. Neophodna je izrada Plana upravljanja za svako od tih područja sa smjernicama potrebnim za očuvanje ove vrste. Smjernice bi trebale uključivati mjere održavanja lokacije s definiranim vremenom košnje koje bi trebalo biti nakon ulaska gusjenica u mravinjake, odnosno preferirati košnju nakon druge polovice mjeseca rujna. Zbog odgođene košnje bilo bi potrebno osigurati poticaje poljoprivrednicima zbog gubitka na kvaliteti sijena. A zbog lokaliziranih i malih populacija preporuča se otkup zemljišta od privatnih vlasnika te stavljanje pod upravljanje institucija za zaštitu prirode, kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje staništem. U Hrvatskoj postoji i mogućnost nalaza novih populacija tako da je dio aktivnosti potrebno usmjeriti i na pronalazak novih staništa. Nužno je i praćenje stanja do sada utvrđenih populacija i njihovog staništa. Iako je akcijski plan zaštite vrste (Šašić, 2007) u NP Plitvička jezera napravljen 2007. godine, temeljem višegodišnjih istraživanja, predložene mjere očuvanja nisu provedene. Na području Grubišnog polja, a odnedavno i na području Zvečeva, provode se višegodišnja istraživanja i održavanje staništa na kojima obitava močvarni plavac. U Plan upravljanja trebalo bi svakako staviti i dodatnu edukaciju i senzibilizaciju lokalnog stanovništva, što bi uvelike pridonijelo očuvanju vrste.
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Mužjak močvarnog plavca ima plavu, a ženka plavo-smeđu gornju stranu krila. Donja strana krila sive je boje s istaknutim crnim, bijelo obrubljenim pjegama, koje čine nepravilan točkasti niz. Uz apikalni rub krila nalazi se manje istaknut, bljeđi niz sivkastih točkica. U fauni Hrvatske nema svojte koja bi se mogla zamijeniti s ovom svojtom.
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Tipična su staništa močvarnog plavca vlažne livade s biljkom hraniteljicom i mravinjacima crvenih mrava Myrmica scabrinodis, M. ruginodis ili M. rubra. Leptiri močvarnog plavca lete u kasno ljeto (srpanj i kolovoz) i polažu jaja na ovipozicijsku biljku plućnu sirištaru Gentiana pneumonanthe koja je u ovom slučaju i biljka hraniteljica gusjenice. Jajašca su bijele boje, hrapave površine, bočno spljoštena, okruglog oblika s udubljenjem u sredini. Nakon desetak dana iz baze jaja izlazi gusjenica i ubušuje se u cvjetni pup, gdje se hrani oko tri tjedna sjemenkama cvijeta. Tu se i presvlači. Odmah nakon četvrtog presvlačenja napušta biljku i svilenom niti koju izlučuje spušta se na tlo. Tu je prihvaća točno određena vrsta mrava i odnosi u mravinjak. Mrav domaćin drugačiji je u različitim krajevima Europe, bez obzira na to što sve tri potencijalne vrste mrava domaćina mogu biti prisutne na nekom području. U mravinjaku zbog izlučina postupaju s gusjenicom kao sa svojom ličinkom te je hrane do proljeća. Močvarni plavac je tzv. kukavičja vrsta koju mravi hrane u mravinjaku, a strategija ovih vrsta učinkovitija je od drugih tzv. predatorskih vrsta, jer su njihove populacije kao i populacija domaćina puno stabilnije, s obzirom na to da višak gusjenica ugiba od gladi, a uvijek se sličan broj gusjenica zakukuljuje. Kukuljenje se događa dolaskom proljeća. Kukuljice provode mjesec dana u „komori” blizu površine zemlje, a leptiri iz zemlje izlijeću u srpnju. Obično ih više izlazi u isti dan, jer je tako veća vjerojatnost preživljavanja. Dolazi do 1000 metara nadmorske visine.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Areal močvarnog plavca obuhvaća područje od juga Švedske, preko središnje Europe, više populacija u Francuskoj, do jedine populacije u Španjolskoj na jugozapadu te na istoku od Švicarske istočno od Alpa, preko Austrije do Rumunjske. Istočna granica rasprostranjenosti nalazi se u sjeverno-istočnoj Turskoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Močvarni je plavac u Hrvatskoj sa sigurnošću utvrđen samo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera (Šašić, 2004) te južnije na području Krbavskog polja (Tvrtković, usm. priopćenje), a u kontinentalnom dijelu u okolici Grubišnog Polja (Mihoci i sur., 2007), u Hrvatskom zagorju (Koren, usm. priopćenje) te u blizini Novog Zvečeva, podno Papuka (Katušić, usm. priopćenje). Istraživanja su pokazala da većina literaturnih podataka (Jakšić, 1988) koji spominju nalaze močvarnog plavca pripada gorskom plavcu (op. autora).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Lycaenidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Alcon blue (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -