CRVENI POPIS
Natrag
narančasti poštar
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002398
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1c)
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Colias myrmidone (Esper, 1781) (HRCP002398). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2398. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Martina Šašić
Iva Mihoci
Mladen Kučinić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Ugrožena - EN A2c; ver. 3.1 (van Swaay, C. i sur. 2010) - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Narančasti poštar jedan je od najugroženijih europskih leptira, iako stvarni uzroci ovako drastičnog nestanka i pada brojnosti ove svojte nisu u potpunosti poznati. Istraživanja pokazuju daje ugroženost svojte vezana uz neprimjereno gospodarenje staništem, i to prije svega travnjacima što uzrokuje opadanje kvalitete staništa, nestajanje i zarastanje osunčanih, kserotermnih livada. Neprimjereno gospodarenje livadama s uobičajena dva otkosa u sezoni leta interferira s pojavom gusjenica leptira te se time smrtnost iznimno povećava. Kao jedan od uzroka ugroženosti spominju se i klimatske promjene (obilne ljetne kiše i blage kišovite zime). - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.2.1 Plantaže malog razmjera, 2.2.2 Agroindustrijske plantaže, 2.3 Uzgoj stoke na farmama i rančevima, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 11.1 Pomaci i izmjene staništa, 11.2 Suše - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Narančasti poštar jedan je od najugroženijih europskih leptira, iako stvarni uzroci ovako drastičnog nestanka i pada brojnosti ove svojte nisu u potpunosti poznati. Istraživanja pokazuju da je ugroženost svojte vezana uz neprimjereno gospodarenje staništem, i to prije svega travnjacima što uzrokuje opadanje kvalitete staništa, nestajanje i zarastanje osunčanih, kserotermnih livada. Neprimjereno gospodarenje livadama s uobičajena dva otkosa u sezoni leta interferira s pojavom gusjenica leptira te se time smrtnost iznimno povećava. Kao jedan od uzroka ugroženosti spominju se i klimatske promjene (obilne ljetne kiše i blage kišovite zime). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), a nalazi se na Dodatku II i IV Direktive o staništima. - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Za točnije poznavanje statusa ove vrste i njene rasprostranjenosti u Hrvatskoj prioritetna su sustavna istraživanja u panonskom dijelu kontinentalne Hrvatske, osobito zbog toga što je ova vrsta najvjerojatnije izumrla u većini susjednih država, a one u kojima je opstala imaju male i rijetke populacije (Marhoul i Dolek, 2012). Za zaštitu vrste potrebno je spriječiti zarastanje livada, neprimjereno gospodarenje istima kao i ograničiti uporabu pesticida na poljoprivrednim zemljištima u blizini nalaza vrste. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Narančasti poštar prepoznatljiv je po tamno narančastoj boji gornje strane krila. Mužjaci uz apikalne rubove i prednjih i stražnjih krila imaju crni cjelovit rub. Rub je tanji i manje izražen uz apikalni dio stražnjih krila. Kod ženki je na prednjim i na stražnjim krilima izražen niz kvadratnih do nepravilnih žutih točaka. Forma alba karakteristična za homozigotne ženke ima, umjesto narančaste, bijelu do sivo-bijelu boju prednjih i stražnjih krila. Slične vrste: Colias crocea (Fourcroy, 1785), obični poštar. Obje vrste poštara vrlo su slične, osobito ako se radi o ženkama ili bijelim forma, f. helice za običnog i f. alba za narančastog poštara. Stoga je lakše razlikovanje mužjaka, tako obični poštar ima gornju stranu krila žute boje i izražene žute žile na crnom rubu, dok narančasti poštar ima osnovnu boju krila izrazito narančastu i nema žutih žila na crnom rubu. - Staništa
C.3. Suhi travnjaci, C.5.1. Šumski rubovi - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Narančasti poštar javlja se na termofilnim mozaičnim otvorenim staništima s travnatim predjelima uz voćnjake, šumarke i rubove šuma. Visoko je specijalizirana vrsta s obzirom na mikroklimatske uvjete i zahtjeve gusjenice prema biljci hraniteljici. U ranim razvojnim stadijima vrsta je iznimno osjetljiva. Ženke za polaganje jaja traže tople i osunčane predjele, a jaja polažu dvadesetak centimetara iznad tla na vršnim dijelovima mladih necvjetajućih izbojaka. Mlade gusjenice hrane se vršnim listovima biljke hraniteljice i to na način da se svilenom niti pričvrste na gornju stranu lista. Biljka hraniteljica uvijek je jedna od vrsta iz roda Chamaecytisus. Narančasti poštar prezimljuje u stadiju mlade gusjenice, nakon čega se kukulji i to obično na biljci hraniteljici. Gusjenica je zelena s bijelim lateralnim linijama. Imago se javlja u dvije ili tri generacije godišnje, u prvoj od kraja svibnja do kraja lipnja, u drugoj od početka srpnja do kolovoza i trećoj od kraja kolovoza do rujna. Vrsta je dobar i brz letač. Zabilježen je do 500 m nadmorske visine (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008; Marhoul i Dolek, 2012). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Narančasti je poštar ponto-jugoistočno europska vrsta, a njegova rasprostranjenost seže od Središnje Europe, preko Panonskog bazena do istočne Europe, te dalje u Aziji do Sibira. Populacije zapadne Europe pripadaju podvrsti Colias myrmidone myrmidone, dok populacije istočne Europe od juga Rusije do Kazahstana pripadaju podvrsti Colias myrmidone ermak. Od sredine 20. stoljeća njegova brojnost intenzivno pada, tako se danas smatra izumrlom u Češkoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Njemačkoj, Litvi i Latviji. Populacije su potvrđene u Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bjelorusiji i Rusiji (Marhoul i Dolek, 2012). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je vrsta rasprostranjena lokalno, na samo nekoliko lokaliteta u sjevernom panonskom dijelu zemlje. Posljednji su literaturni zapisi o nalazu ove vrste za područje Podravine (Kranjčev, 1985) i Baranje (Krčmar i dr., 1996). Literaturni podatci s početka prošlog stoljeća pokazuju da je narančasti poštar živio i u dijelovima današnjeg grada Zagreba (Gušić, 1917; Mladinov, 1958). U okviru istraživanja za izradu prijedloga područja za uključenje u ekološku mrežu Natura 2000 tijekom 2009., 2011. i 2012. godine neuspješno se tragalo za ovom vrstom na području istočne Hrvatske.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Pieridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Danube clouded yellow (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -