CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Iglun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002396

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Xiphias gladius Linnaeus, 1758 (HRCP002396). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2396. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Iglun u istočnom Jadranu najviše stradava kao ciljana ili slučajna lovina u gospodarskom i športskom ribolovu plutajućim parangalom, mrežom plivaricom i panulom (»biggame fishing«), a rjeđe mrežama obalnim potegačama i stajaćicama,i to uglavnom nedorasli primjerci. Dodatno je ugrožen kasnim spolnim sazrijevanjem i malom gustoćom populacije
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Iglun u istočnom Jadranu najviše stradava kao ciljana ili slučajna lovina u gospodarskom i športskom ribolovu plutajućim parangalom, mrežom plivaricom i panulom (»biggame fishing«), a rjeđe mrežama obalnim potegačama i stajaćicama,i to uglavnom nedorasli primjerci. Dodatno je ugrožen kasnim spolnim sazrijevanjem i malom gustoćom populacije
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Prava mjera zaštite igluna bila bi povećanje najmanje veličine ispod koje se ne smije loviti, koja je prema sadašnjoj Naredbi 120 cm, na barem 170 cm da bi se zaštitili nedorasli primjerci.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Iglun može narasti do oko 4,5 m u dužinu i mase oko 650 kg, ali je srednja lovna masa u Jadranu samo oko 5 kg. Tijelo je snažno, vretenasto, najveće visine neposredno iza glave. Osnovno je morfološko obilježje snažno, u čvrst sabljast kljun izdužena gornja čeljust, što zauzima oko 1/3 ukupne dužine ribe. Donja je čeljust također izdužena i šiljasta, ali mnogo kraća od gornje. Odrasli primjerci su bez zubi i ljusaka, ali one postoje u mladih primjeraka do 1 m dužine, sitne su i s malom bodljicom. Bočne pruge isto tako nema na odraslima, ali je na primjercima do 1 m dužine ona prepoznatljiva kao valovita linija, koja rastom ribe postupno nestaje. Prva leđna peraja smještena je neposredno iza glave, visoka je, trokutasta i blago povijena unatrag. Druga leđna peraja je sitna, klinasta i smještena daleko straga. Podrepne peraje su dvije, prva je mnogo veća, trokutasta i blago povijena unatrag, a druga je sitna, klinasta, jednaka kao druga leđna peraja. Na nedoraslim je primjercima jedna dugačka i kontinuirana leđna i podrepna peraja. Sa svake strane repnog drška proteže se po jedan snažan vodoravni greben. Trbušnih peraja nema. Repna peraja je široka, mjesečasta i kruta. Formula peraja odraslih primjeraka glasi: D1. III–IV + 15–26, D2. 3–4, A1. II + 10–11, A2. 4–5, P. 16 šipčica. Leđa su tamnomodra, bokovi svjetliji, a prema dolje boja prelazi u srebrnastu. U Sredozemnom moru (najbolje poznato područje mriješćenja igluna) mrijesti se u površinskom sloju čitave godine, osim zimi, a najintenzivnije od travnja do rujna kada se obično može promatrati ljubavna igra parova (Romeo et al., 2007). Raste razmjerno brzo, i to brže ženke nego mužjaci. Prvi put se mrijesti u dobi 5 ili 6 godina ili na 150–190 cm vilične dužine. Gonade ženka sadrže 2 do 5 milijuna ikre veličine 1,6–1,8 mm, ličinke nakon izvaljenja (eklozije) duge su oko 4 mm, a kljun je već dobro razvijen na primjercima od 10 mm. Mladi žive u površinskom sloju, gdje se vrlo brzo razvijaju u predatore. U izboru hrane je oportunist, a traži je od površine do dna.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Iglun je termofilna, epipelagijska do mezopelagijska, migratorna i oceanska vrsta koja zalazi do 650 (800) m dubine, uglavnom samo do 550 m, ali se najšešće zadržava u površinskom sloju vode toplije od 13 °C; optimalna mu je temperatura između 18 ° i 22 °C, a tolerantni raspon od 5 ° do 27 °C. Ljeti se uvijek zadržava iznad termokline, a zimi odlazi dublje. Drži se otvorenog mora, a samo rijetko zađe u priobalne vode. Ljeti migrira prema umjerenim i hladnijim vodama radi prehrane, a u jesen se vraća u tople vode radi mriješćenja i prezimljavanja ; PHYSIS staništa: 11.111; 11.123; 11.124;11.12242; 11.2411;11.2413; 11.121
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Kozmopolit je u tropskim i umjerenim, a katkad se nađe i u hladnim vodama svih oceana, uključujući Sredozemno i Crno more (FAO: 21, 27, 31, 34, 37, 41, 47, 51, 57, 61, 67, 71, 77, 81, 87).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu može se naći posvuda, ali pravo mu je stanište otvoreno more, osobito njegov južni duboki dio (sl. 171).Učestalost: rijetka


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Xiphiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Claro, Rodolfo, and Lynne R. Parenti / Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and L. R. Parenti, eds., 2001: Chapter 2: The Marine Ichthyofauna of Cuba. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 21-57.
    Collette, Bruce B. / Collette, Bruce B., and Grace Klein-MacPhee, eds., 2002: Swordfish: Family Xiphiidae. Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine, Third Edition. 509-514.
    Collette, Bruce B., Jan R. McDowell, and John E. Graves, 2006: Phylogeny of recent billfishes (Xiphioidei). Bulletin of Marine Science, vol. 79, no. 3. 455-468.
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fowler 1943, 1951, Mann 1954, De Buen 1959a, Bahamonde & Pequeño 1975, IFOP 1984b, Nakamura 1985, Pequeño 1989, Acuña et al. 2002, Collette et al. 2006, Randall & Cea 2011, Reyes & Hüne 2012, 2015.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
    King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    McEachran, J. D. (2009). Fishes (Vertebrata: Pisces) of the Gulf of Mexico, Pp. 1223–1316 in: Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Moore, Jon A., Karsten E. Hartel, James E. Craddock, and John K. Galbraith, 2003: An annotated list of deepwater fishes from off the New England region, with new area records. Northeastern Naturalist, vol. 10, no. 2. 159-248.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nakamura, Izumi, 1985: Billfishes of the World: An Annotated and Illustrated Catalogue of Marlins, Sailfishes, Spearfishes and Swordfishes Known to Date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 5. iv + 65.
    Nakamura, Izumi, 1985: Billfishes of the World: An annotated and illustrated catalogue of marlins, sailfishes, spearfishes and swordfishes known to date.. FAO Fisheries Synopsis (125), vol. 5.
    Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    Nijssen, H. (2001)
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
    Scott, W.B.; Scott, M.G. (1988). Atlantic fishes of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. No. 219. 731 pp.
  • Ostala hrvatska imena
    sabljan, sabljarka, jaglun, spada, mačokljun, modri sabljan; Vinja (1986) za istočnu obalu Jadrana navodi 29 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Swordfish (engleski), espadon, poisson épée (francuski), pesce spada (talijanski), Schwertfisch (njemački)
  • Locus typicus
    sjeveroistočni Atlantski ocean (»Oceano Europae«)
  • Bibliografija
  • · ROMEO, T., CONSOLI, P., CANESE, S., SENSINI, C., GRECO, S. i ANDALORO, F., 2007. Swordfish, Xiphias gladius (Teleostei: Xiphidae), surface behaviour during reproductive period in the Southern Tyrrhenian Sea (central Mediterranean Sea). XII European Congress of Ichthyology, Cavtat, Croatia. Book of abstracts. Ed.: Buj, I., Zanella, L. i Mrakovćić, M., Zagreb, 217–218.