CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Drhtulja mrkulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002394

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Torpedo nobiliana Bonaparte, 1835 (HRCP002394). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2394. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Regionalno je ugrožena zbog slučajnog ulova pridnenom koćom i zbog degradacije ili gubitka staništa, kao posljedice pretjeranog pridnenog ribolova. Valja dodati i unutrašnje čimbenike – spor rast, kasno postizavanje spolne zrelosti, mali fekunditet i sporo obnavljanje populacije, vjerojatno i veliku smrtnost mladunčadi. Možda je ugrožena i onečišćenjem mora
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Regionalno je ugrožena zbog slučajnog ulova pridnenom koćom i zbog degradacije ili gubitka staništa, kao posljedice pretjeranog pridnenog ribolova. Valja dodati i unutrašnje čimbenike – spor rast, kasno postizavanje spolne zrelosti, mali fekunditet i sporo obnavljanje populacije, vjerojatno i veliku smrtnost mladunčadi. Možda je ugrožena i onečišćenjem mora
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Djelotvorna bi se zaštita mogla postići na isti način i na istim područjima kao i za druge pridnene vrste riba, da se, naime, uz već postojeću regulaciju pridnenog ribolova uvede kao mjera zaštite naizmjeničan ribolov po zonama i/ili da se dijelovi ribolovnog mora proglase zaštićenim staništima riba i drugih morskih životinja u kojima bi zakonom bio strože reguliran ribolov, poglavito pridneni, radi zaštite vrste i staništa. Da bi se mogle predložiti i neke druge zaštitne mjere, trebalo bi istražiti njezinu brojnost i rasprostranjenost, biologiju, ekologiju istanje staništa uz povremeno praćenje stanja (monitoring)
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Drhtulja mrkulja naraste do golemih dimenzija, oko 1,8 m u dužinu i u masu do 90 kg, ali se obično love primjerci između 60 i 80 cm. U istočnom Jadranskom moru zabilježeni su primjerci od 11,5 do 14 cm dužine i 8 do 9,5 cm širine tjelesne ploče, što bi odgovaralo dimenzijama tek okoćenih mladunaca. Tjelesna ploča je okrugla, diskoidalna, širine nešto veće od dužine, s ravnim prednjim rubom i bez istaknutog rostruma. Koža je gola, glatka. Štrcala su bubrežasta, bez resica na unutrašnjem rubu, veća su od očiju. Oči su malene, njihov veći promjer stane 3–4,5 puta u predočni prostor. Širina usta približno je jednaka dužini predusnog prostora. S donje strane glave nalazi se 5 pari kratkih škržnih pukotina. Na zatiljku su dvije veće pore, jedna pokraj druge. Rep je debeo, mesnat, a dužina mu je jednaka dužini tjelesne ploče. Na stražnjem dijelu repa dvije su leđne peraje, jednake oblikom, ali je prva veća. Repna peraja je trokutasta, s nešto većim leđnim nego trbušnim režnjem. Boje je obično tamnoljubičaste, katkada s crnim točkama i bjelkastim pjegama, a trbuh je bijel ili krem-boje, često s tamnim rubom na prsnim i trbušnim perajama. O biologiji ove vrste malo je podataka. Troma je i neaktivna riba. Razmnožava se ovoviviparno. Razdoblje skotnosti traje vjerojatno oko godinu dana. Ženke u priobalnom moru okote do 60 mladunaca, obično samo 3 do 21, što ovisi o njihovoj veličini. U Sredozemnom je moru najmanje dug spolno zreo mužjak imao 55, a ženka 90 cm, ovarijski fekunditet općenito varira između 15 i 71 jaja, a okoćena je mladunčad u prosjeku duga 18,5 cm (Capapé et al., 2006). Odrasli primjerci su migratorni na velikim udaljenostima. Hrani se pretežno ribom, a rjeđe i rakovima. Pokretniji plijen (uglavnom ribe) omamljuje, kao idruge drhtulje, snažnim električnim udarima koje proizvode električni orga-ni smješteni s obje strane glave, koji su nastali modifikacijom mišića, a njima se služi i u obrani.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Nalazimo je u Atlantskom oceanu i Sredozemnom moru, ali ne i u Crnom moru. U istočnom Atlantskom oceanu rasprostranjena je od Šetlandskih otoka i Sjevernog mora do juga Afrike, a u zapadnom Atlantskom oceanu od obala Kube i Floride do Nove Škotske (FAO: 21, 27, 31, 34, 37, 47)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru je rijetka, dosad je bilježena uz istočnu obalu srednjeg i južnog Jadrana, i to samo juvenilni primjerci (Merker i Ninčić, 1973; Županović i Jardas, 1989) (sl. 169). Učestalost: vrlo rijetka


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Torpediniformes
  • Porodica
    Torpedinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bonaparte, C.L. (1835). Iconografia della fauna italica per le quattro classi degli animali vertebrati. Tomo III. Pesci. Roma. Fasc. 12-14, puntate 59-79, 12 pls.
    Bonaparte, C.L. (1835). Iconografia della fauna italica per le quattro classi degli animali vertebrati. Tomo III. Pesci. Roma. Fasc. 12-14, puntate 59-79, 12 pls.
    Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and Lynne R. Parenti, 2001: null. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 253.
    Collette, B. B., ; Klein-MacPhee, G. (2002). Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine. Smithsonian Institution Press. 1-748.
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
    Kullander, Sven O. (1900-01-01 00:00:00) Personlig kommunikation om svenska checklistan över fiskar.
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    McEachran, J. D. (2009). Fishes (Vertebrata: Pisces) of the Gulf of Mexico, Pp. 1223–1316 in: Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    McEachran, John D. / Collette, Bruce B., and Grace Klein-MacPhee, eds., 2002: Torpedoes or Electric Rays: Family Torpedinidae. Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine, Third Edition. 59-60.
    Moore, Jon A., Karsten E. Hartel, James E. Craddock, and John K. Galbraith, 2003: An annotated list of deepwater fishes from off the New England region, with new area records. Northeastern Naturalist, vol. 10, no. 2. 159-248.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    Nijssen, H. (2001)
    Robins, C. R.; Ray, G. C.; Douglass, J.; Freund, R. (1986). A field guide to Atlantic coast fishes of North America. Houghton Mifflin Co. Boston. 1-354.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    drhtulja crnka, trn, trnka, trnovka, tresnavka, trepljivica, žigulja, banjača; Vinja (1986) za ovu i druge vrste drhtulja navodi za istočnu obalu Jadrana 50 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Electic Ray, Black Torpedo (engleski), torpile noire (francuski), torpedine nera (talijanski), Atlantischer Zitterrochen (njemački)
  • Locus typicus
    talijanska obala
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C., GUÉLORGET, O., VERGNE, Y., MARQUÈS, A. i QUIGNARD J.-P.,2006. Skates and rays (Chondrichthyes) from waters off the Languedocian coast (southern France, northern Mediterranean): historical survey and present status. Annales, Ser. hist. nat., 16 (2): 165–178.
    · MERKER, K. i NINčIć, T., 1973. Sastav i gustina bentoskih ihtio-naselja u južnom Jadranu. Studia Marina, Kotor, 6: 75–117.