CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Tuna

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002325

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Thunnus thynnus (Linnaeus, 1758) (HRCP002325). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2325. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Uzroci ugroženosti tuna ciljani su gospodarski i športski ribolov radi rekreacije (»big game fishing«), hrane i trgovine te izlovljavanje nedoraslih primjeraka radi kaveznog uzgoja u marikulturi.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti tuna ciljani su gospodarski i športski ribolov radi rekreacije (»big game fishing«), hrane i trgovine te izlovljavanje nedoraslih primjeraka radi kaveznog uzgoja u marikulturi.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    U Jadranskom moru zaštićena je izlovnom kvotom u skladu s Preporukama međunarodnog povjerenstva za očuvanje atlantske tune (ICCAT) i najmanjom masom ispod koje se ne smije loviti (30 kg, a u svrhu uzgoja 8 kg) propisanom Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tuna je vrlo velika riba, naraste i više od 4 m dužine i mase do oko 680 kg, ali se obično love primjerci do 1,5 m. Tijelo je vretenasto isnažno, bočno blago stisnuto, najveće visine ispod sredine prve leđne peraje. Gubica je šiljasta i znatno duža od promjera oka. Obod škržnog pretpoklopca i poklopca pravilno je zaobljen. »Korzet« se proteže do iza vrhova prsnih peraja. Leđne peraje su dvije i razdvojene su uskim prostorom, prva je trokutasta i dugačka, a druga kraća i zašiljena vrha, veće visine nego dužine. Podrepna peraja slična je drugoj leđnoj i stoje približno jedna nasuprot drugoj, iza obje se nalaze perajice (pinule) – iza leđne 8–10, a iza podrepne 7–9. Parne peraje su vrlo kratke, prsne čine 16,8–21% vilične dužine tijela. S obje strane repnog drška po jedan je dug i snažan greben, a iza i dva bočna manja. Repna peraja je polumjesečasta i kruta. Perajna formula glasi: D1. XII–XV, D2. I +13–14, A. II +11–13, V. I +5 šipčica. Leđa su tamnomodra, gotovo crna, a bokovi sivosrebrnkasti, peraje su sive, a pinule žute s crnim obodom.Tuna se zadržava u velikim plovama. Uvijek je u pokretu i izrazito je migratorna. Brzo i ustrajno pliva. Mrijesti se u proljeće blizu obale na 8–10 m dubine, starije se mrijeste prije mlađih; one starosti 10+ mrijeste se u Meksičkom zaljevu i u Sredozemnom moru, uključujući i Jadran. Ženke mase između 270 i 300 kg mogu izbaciti više od 10 mil. ikre po sezoni mriještenja. Ikra je pelagijska. Spolno sazrije oko (3.) 4. ili 5. godine života. Raste brzo. Karnivorna je, hrani se uglavnom sitnom jatećom ribom i glavonošcima te rakovima (Morović, 1961a). Proždrljiva je. Životni joj je vijek do 15 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pelagijska je, oceanodromna, morska i brakična riba. Zadržava se u epipelagijalu i mezopelagijalu, od površine do dubine od 200 m, ali pretežno je epipelagična i obično oceanska, a samo se sezonski približava i obalama. Može zaći i u dubine od nekoliko tisuća metara. Goneći plijen zalazi i u najzatvorenije zaljeve i uvale, pa zato nije rijetka ni u području riječnih ušća. Podnosi velik raspon temperature. Mlađi primjerci se zadržavaju u toplim, a stariji i u hladnim vodama ; PHYSIS staništa: 11.111; 11.123; 11.124;11.12242; 11.1411;11.2413; 11.121; 11.4;13.24
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjena je u Atlantskom oceanu u zapadnom dijelu od Labradora i Newfounlanda do Meksičkog zaljena, zatim u Karipskom moru i dalje do Venezuele i Brazila, a u istočnom dijelu od Lofotskih otoka i Norveške južno do 20 ° S i učitavom Sredozemnom i Crnom moru (FAO: 21, 27, 31, 34, 37, 41, 47).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranu se može naći na svim područjima: uz obalu, u kanalima, a osobito u otvorenom moru, ali rijetko zalazi u zapadnoistarske vode (sl. 168). Njezina pojava podliježe velikim fluktuacijama. Učestalost: obična


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Scombridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Claro, Rodolfo, and Lynne R. Parenti / Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and L. R. Parenti, eds., 2001: Chapter 2: The Marine Ichthyofauna of Cuba. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 21-57.
    Collette, Bruce B. / Collette, Bruce B., and Grace Klein-MacPhee, eds., 2002: Mackerels: Family Scombridae. Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine, Third Edition. 516-536.
    Collette, Bruce B., Carol Reeb, and Barbara A. Block / Barbara A. Block and E. Donald Stevens, eds., 2001: Systematics of the Tunas and Mackerels (Scombridae). Fish Physiology, vol. 19: Tuna: Physiology, Ecology, and Evolution. 1-33.
    Collette, Bruce B., and Cornelia E. Nauen, 1983: Scombrids of the World: An Annotated and Illustrated Catalogue of Tunas, Mackerels, Bonitos and Related Species Known to Date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 2. 137.
    De Buen 1953, Collette & Nauen 1983, Pequeño 1989, Chirichigno & Vélez 1998, Collette 2003, Collette et al. 2006, Sielfeld et al. 2010.
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fonteneau, A. (1997). Atlas of tropical tuna fisheries. World catches and environment. ORSTOM. 1-192.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    McEachran, J. D. (2009). Fishes (Vertebrata: Pisces) of the Gulf of Mexico, Pp. 1223–1316 in: Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Muus, B.J. (1978)
    Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
    Scott, W.B.; Scott, M.G. (1988). Atlantic fishes of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. No. 219. 731 pp.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    tunj, tunj crveni, tunj pravi, obični tunj, trup, tunina, lukanac i šarban (mladi); Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 16 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Northern Bluefin Tuna (engleski), thon rouge (francuski), tonno (talijanski), Thune (njemački)
  • Locus typicus
    tropi (»inter Tropicos, in Pelago«)
  • Bibliografija
  • -