CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Šilo tankokljuno

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002302

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Syngnathus tenuirostris Rathke, 1837 (HRCP002302). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2302. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Više je uzroka ugroženosti. Glavni je degradacija ili nestajanje staništa zbog ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa isidrenja u livadama posidonije, a štetu nanosi i nasipavanje obale i hidrogradnja (marine, pristaništa i sl.), urbanizacija i industrijalizacija obale, onečišćenje priobalnog mora i nestajanje »šumica« cistozira i livada morskih cvjetnica. I neki unutrašnji čimbenici– mala gustoća i sporo obnavljanje populacije, ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja – također su uzroci njegova nestajanja
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Više je uzroka ugroženosti. Glavni je degradacija ili nestajanje staništa zbog ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa isidrenja u livadama posidonije, a štetu nanosi i nasipavanje obale i hidrogradnja (marine, pristaništa i sl.), urbanizacija i industrijalizacija obale, onečišćenje priobalnog mora i nestajanje »šumica« cistozira i livada morskih cvjetnica. I neki unutrašnji čimbenici– mala gustoća i sporo obnavljanje populacije, ograničena rasprostranjenost i mogućnost širenja – također su uzroci njegova nestajanja
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je zaštititi stanište – livade morskih cvjetnica i obale obrasle algama cistozirama kakvih je sve manje uz istočnu obalu Jadrana, ali i podizati svijest o potrebi zaštite ugroženih vrsta i očuvanja njihovih staništa od svih oblika degradacije, pogotovo ribolovom i onečišćenjem. Radi zaštite treba istražiti njegovu biologiju i ekologiju, što je sada uz našu obalu slabo poznato.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Šilo tankokljuno može narasti do 39 cm, a prema nekima i do 43 cm. Tijelo je izduženo i tanko, u popreč-nom presjeku trupa šesterokutno, obavijeno koštanim prstenastim štitićima kojih je 17–19 ispred i 41–44 iza izmetnog otvora. Glava je na zatiljku izdignuta, a dužinom stane 5,8–6,6 puta u dužinu tijela. Gubica je cjevasta i dugačka, njezina visina stane 8,8–11,8 puta u vlastitu dužinu, manje od 2 puta u zaočni i više od 9 puta u predočni prostor, odnosno prelazi polovinu dužine glave. Usta su malena, gotovo okomita, bez zubi. Dužinom trupa proteže se 6 grebenčića, i to po 2 leđna, bočna i trbušna. Marsupijalna (leglena) vrećica mužjaka u vrijeme mriješćenja proteže se iza izmetnog otvora na 20–23 repna prstenasta štitića. Leđna, prsne i repna peraja su razvijene, podrepna je vrlo sitna, a trbušnih nema. Leđna peraja je mnogo kraća od glave i proteže se na 8–9 prstenastih štitića, a počinje na prvom ispred ili prvom štitiću iza izmetnog otvora. Perajna formula glasi: D. 33–38, A. 3–4, P. 12–14 šipčica. Boje je sive ili smeđaste, po hrptu i bokovima katkad su rijetke svijetle i široke tamne poprečne pruge. Leđna peraja ima tamne točke. O biologiji ove vrste malo se zna. Razmnožava se ovoviviparno. Mrijesti se od proljeća do početka jeseni. Ženke u to doba odlažu ikru u marsupium mužjaka, gdje se, kao i u ostalih šila, embrij razvija. Karnivoran je, hrani se ličinkama i juvenilnim stadijima riba, također raznovrsnim sitnim beskralježnjacima.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Priobalna je, demerzalna, morska, brakična i eurihalina vrsta umjerenog područja. Dolazi u plitkim priobalnim vodama na muljevitim dnima prekrivenim organskim detritusom iobraslima livadama morskih cvjetnica rodova Zostera i Cymodocea. Česta je također u lagunama i estuarijima ; PHYSIS staništa: 11.221; 11.4; 13.24; 11.3311; 11.332; 21.1
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rašireno je uz čitavu obalu Crnog i Azovskog mora, a u Sredozemnom moru u Jadranskom i Tirenskom moru (FAO: 37); drugdje ga vjerojatno nema.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjeno je vjerojatno u čitavom priobalju (Sl. 167)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Syngnathiformes
  • Porodica
    Syngnathidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    šilo dugokljuno, gušterica tankokljunka ili dugokljunka, morsko šilo, igla, morska igla; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 20 hrvatskih pučkih naziva koji se podjednako odnose na sve vrste rodova Nerophis i Syngnathus
  • Strana imena
    Narrow-snouted Pipefish (engleski), syngnathe à long museau (francuski), pesce ago musino (talijanski), Schmalschnausen Seenadel (njemački)
  • Locus typicus
    obala Krima (Sevastopolj), Ukrajina, Crno more.
  • Bibliografija
  • -