CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Šilo dračavo

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002301

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Syngnathus phlegon Risso, 1827 (HRCP002301). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2301. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    O čimbenicima koji ugrožavaju tu vrstu šila u istočnom Jadranu ne zna se ništa, osim da je česta hrana mnogih pelagijskih vrsta riba, npr. skušovki (por. Scombridae), bucnja i sl., a pokoji primjerak ulovi se i u mreže plivarice manjeg oka
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    O čimbenicima koji ugrožavaju tu vrstu šila u istočnom Jadranu ne zna se ništa, osim da je česta hrana mnogih pelagijskih vrsta riba, npr. skušovki (por. Scombridae), bucnja i sl., a pokoji primjerak ulovi se i u mreže plivarice manjeg oka
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Regionalno nema načina neposredne zaštite, osim možda puštanja na slobodu ulovljenih primjeraka kad god je to moguće. S time u svezi treba podizati svijest o potrebi zaštite ugroženih vrsta i njihovih staništa i znanstveno istražiti sve aspekte njihove biologije
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste najviše do 20 cm, a najčešće samo do 18 cm. Tijelo je izduženo, tanko i u poprečnom presjeku trupa šesterokutno. Glava je razmjerno malena, svojom dužinom stane oko 7–8 puta u dužinu tijela. Gubica je dugačka, cjevasta i tanka, s vrhom zakrivljenim naviše i profilom koji se naglo uzdiže prema očima, njezina najmanja visina stane više od 3 puta u zaočni, a 8–12 puta u predočni prostor. Usta su malena, gornja, bez zubi. Oči su velike. Iz kožnatih prstenastih štitića koji obavijaju tijelo izviruju unatrag usmjerene bodljice koje se osjećaju pod prstima. Broj prstenastih štitića je 17–19 ispred i 47 do 50 iza izmetnog otvora. Duž trupa proteže se 6 grebenčića, i to po 2 leđna, bočna i trbušna. Leđna, prsne i repna peraja su razvijene, podrepna peraja je vrlo sitna, a trbušnih peraja nema. Marsupijalna (leglena) vrećica mužjaka u vrijeme mriješćenja je dugačka i jasno uočljiva, proteže se na 32–36 prstenastih štitića. Perajna formula glasi: D. 38–49, A. 2–3, P. 14–16 šipčica. Leđna peraja proteže se iznad 12–14 štitića od kojih su 2–3 preanalna. Boje je modrikaste s crnkastim bočnim mrljama ili blijedožućkaste s poprečnim ncrnkastim prugama, trbuh je srebrnkast. Razmnožava se ovoviviparno. Ženke u vrijeme mriješćenja odlažu ikru u marsupijum mužjaka. Ženke sa zrelim jajnicima nalaze se u travnju, a mužjaci s različito razvijenim embrijima u marsupijumu od travnja do listopada. Ikra je velika 1,3–1,4 mm i u marsupiumu je obično ima od 300–400 komada. Početni slobodnoživući oblici dugi su oko 18 mm. Hrani se planktonskim organizmima, ponaviše račićima i raznovrsnim ličinkama. Često se nalazi u želucima bucnja (Mola mola), malih tuna i srodnika.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi u pelagijalu otvorenog mora od površine do 780 m dubine, najčešće samo do 200 m ; PHYSIS staništa: 11.111; 11.12242;11.124; 11.123
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Vrsta je Sredozemnog mora u širem smislu. Rasprostranjena je u Sredozemnom moru (nema je u Crnom moru) i u istočnom Atlantskom oceanu, u području Gibraltarsksih vrata ([panjolska/Maroko)(FAO: 27, 34, 37)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu može se naći posvuda u otvorenom i kanalskom području (sl. 166).Učestalost: rijetka.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Syngnathiformes
  • Porodica
    Syngnathidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    gušterica dračavica, morsko šilo, igla, morska igla; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 20 hrvatskih pučkih naziva koji se podjednako odnose na sve vrste rodova Nerophis i Syngnathus
  • Strana imena
    aiuguillette épineuse (francuski), pesce ago pelagico (talijanski), Kantige Seenadel (njemački)
  • Locus typicus
    Nica, Francuska, Sredozemno more.
  • Bibliografija
  • -