CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Hinac dugorepac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002299

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Symphodus doderleini Jordan, 1890 (HRCP002299). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2299. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožen je degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, zatim slučajnim ulovom različitim mrežama potegačama i obalnom koćicom, čestim uznemirivanjem, onečišćenjem priobalnog mora i velikom smrtnošću nedoraslih primjeraka
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožen je degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, zatim slučajnim ulovom različitim mrežama potegačama i obalnom koćicom, čestim uznemirivanjem, onečišćenjem priobalnog mora i velikom smrtnošću nedoraslih primjeraka
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zaštita staništa od prevelikih ribolovnih aktivnosti u njemu, sprječavanje onečišćenja priobalnog mora, a mnogo bi se postiglo i boljim poznavanjem njegove rasprostranjenosti, brojnosti, biologije, ekologije i staništa o čemu se sada zna premalo
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Opis i biologija vrste. Naraste najviše do 10 cm. Tijelo je izduženo ovalna oblika, bočno stisnuto, prekriveno velikim cikloidnim ljuskama. Visina tijela može stati oko 4 puta u dužinu. Glava je razmjerno velika, njezina dužina je veća od visine tijela, a u visini očiju blago uleknuta, stane 3–3,5 puta u standardnu dužinu tijela. Stražnji obod škržnog poklopca pilasto je nazubljen. Gubica je dugačka koliko i međuočni prostor ili duža, odnosno zauzima oko 1/3 glave. Usta su velika i završna, ispruživa, a usnice velike, sa 7–10 nabora. Zubi su sitni, konični i međusobno razmaknuti, ima ih 12 u gornjoj i 14 u donjoj čeljusti. Promjer oka približno je jednak međuočnom rastojanju, oko očiju nalaze se mukozne pore, a podočne su ljuske u 3 niza. Bočna pruga prati gornji profil tijela i prekrivena je s 33–36 ljusaka. Leđna peraja je dugačka i cijelom dužinom približno jednake visine. Podrepna peraja slična je mekom dijelu leđne peraje i stoji mu nasuprot. Trbušne peraje smještene su na prsima. Repni držak je visok, a repna peraja zaobljena. Formula peraja glasi: D. XIII–XVI + 9–11, A. III + 8–10, P. 13–14, V. I + 5 šipčica. Odozgo je crvenkast, tamnomaslinastosmeđ do kestenjast, s više-manje tamnim mrljama, a po bokovima s uzdužnom maslinastom i iznad nje srebrnastobijelom prugom od usta do repne peraje. Trbuh je ružičast ili narančast. Na repnom dršku iznad bočne pruge ima crnu mrlju. Biologija je slabo poznata. Mrijesti se u proljeće. Omnivoran je, hrani se pretežno sitnim pužićima i školjkašima, zatim račićima, mahovnjaci ma, mnogočetinašima i sl
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Priobalna je i demerzalna vrsta. Zadržava se na dubinama između 2 i 40 m. Dolazi gotovo uvijek u livadamamorskih cvjetnica, nedorasli u livadama rodova Cymodocea i Zostera, a odrasli u livadama vrste Posidonia oceanica ; PHYSIS stanište: 11.34; 11.3311; 11.332
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Sredozemnomorski je endem u širem smislu. Raširen je uz čitavu obalu Sredozemnog i Mramornog mora, ali ga nema u Lionskom zaljevu i Crnom moru, a u Atlantskom oceanu nalazi se samo u najužem području oko Gibraltara (FAO: 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu može se naći samo u južnom i srednjem dijelu (sl.164).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acantopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Labridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Parenti, Paola, and John E. Randall, 2000: An annotated checklist of the species of the Labroid fish families Labridae and Scaridae. Ichthyological Bulletin of the J. L. B. Smith Institute of Ichthyology, no. 68. 97.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    lumbračić dugoprugac, pešnjić dugoprugac, labrica.
  • Strana imena
    Long-stripped Wrasse (engleski), rouquié (francuski), tordo fasciato (talijanski), Doderleins Lippfisch (njemački)
  • Locus typicus
    Marsej, Francuska, Sredozemno more
  • Bibliografija
  • -