CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

pješčana sijačica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002212

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Alegro, A., Praljak, I. (2005): Sporobolus pungens (Schreb.) Kunth (HRCP002212). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2212. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12.1 Druga ugroza
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Intenzivan razvitak turizma, fragmentacija i uništavanje staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite ove vrste, kao i osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite pješčanih obala (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Pješčana sijačica je trajna biljka, s 20–40 cm dugim, čvrstim, razgranjenim, puzećim podancima, internodija dugih do 5 cm. Iz podanaka izrastaju brojne uspravne, krute, čvrste, gole stabljike, visoke 10–30(60) cm, jednostavne ili razgranjene u donjim koljencima. Rukavci su gusto raspoređeni i preklapaju se. Ligula je razvijena u obliku trepavičavog ruba. Listovi su dugi 2–8 cm, široki 2–5 mm, sinjezelene boje, čvrsti, bodljavo-oštri, žljebasto savijeni, dlakavi s gornje strane. Napadno su, gotovo pod pravim kutem, odmaknuti od stabljike i poredani u dva reda, tako da stabljika s listovima leži u jednoj ravnini. Postoje brojni sterilni izdanci, s osobito gusto raspoređenim listovima. Metlica je piramidalna, kratka, duga 3–6 cm, sivkasto-ljubičasta, razgranjena, a ogranci su uglavnom izmjenični. Klasići imaju jedan cvijet, dugi su 1,5–2,5 mm, dolaze na kratkim stapkama, gusto su raspoređeni. Pljevice su blijede, nejednake, gornja je duga 3 mm (gotovo kao i obuvenac), a donja 2 mm. Obuvenac i košuljica dugi su otprilike kao i gornja pljeva. Pljevice, obuvenci i košuljice imaju suličasti oblik, šiljasti su i goli. Prašnice su duge 1–1,5 mm. Broj kromosoma je 2n=?. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Prema životnom je obliku geofit. Pripada cirkummediteranskom flornom elementu.
  • Staništa
    F.2. Pjeskovita morska obala
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pješčana sijačica uspijeva na pješčanim staništima uz more i zaslanjene močvare. Kod Lumbarde na otoku Korčuli čini posebnu zajednicu Sporobolo-Elymetum farcti, dok na otoku Mljetu raste unutar zajednice Echinophoro-Elymetum farcti.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Baleari, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, *Rumunjska, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Južni dio srednjoprimorske mezoregije i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. O. Biševo, o. Hvar, o. Korčula, o. Mljet (uvala Blace, usmeno priopćenje A. Alegro 2001), o. Veli Lukavac, Vis.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BARČIĆ, B. (1974): Flora otoka Badije. Acta Bot. Croat. 33:191–203.
    GINZBERGER, A. (1921): Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Oesterr. Bot. Z. 70(9–12):233–248.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
    PAVLETIĆ, ZI. (1975): Analiza flore otoka Bi{eva. Acta Bot. Croat. 34:159–170.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TRINAJSTIĆ, I. (1971): Novi prilog flori otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 30:157–161.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.