CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Scirpus supinus L., herbarski primjerak sabran u okolici Varaždina 1943. god., leg./det. R. Košćec, (ZA) (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik)

šćetica pozemljuša

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002211

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (DD) A4ac; B2b(ii,iii,v); D)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Rešetnik, I., Nikolić, T. (2005): Scirpus supinus L. (HRCP002211). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2211. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Ivana Rešetnik
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Regulacija vodenih tokova i prestanak plavljenja, zagađenje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Na popisu ugroženih svojti središnje Europe (Preporuka br. 44, Council of Europe, ANONYMUS 1995).
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Šćetica pozemljuša jednogodišnja je busenasta biljka sa žiličastim korijenom koji se često nalazi u vodi, dok je većina izdanka iznad površine vode. Mnogobrojne stabljike najčešće su visoke do 30 cm, a debele 0,5–2 mm. Rukavci donjih listova su tamnocrveni i nemaju plojke. Rukavci gornjih listova su zelene boje, s usko linearnim plojkama, širokim 0,5–1 mm, a svojom visinom mogu premašiti visinu stabljike. Zbog pricvatnog lista, koji nadvisuje cvat za 15 cm, prividno se povećava visina stabljike, a položaj cvata je naizgled bočni. U glavičastom je cvatu najčešće 2–12 (rijetko čak do 20) sjedećih klasića. Klasići su izduženo jajasti ili suličasti, dugi 3–12 mm. Pljevice, veličine 2,5–4 mm, jajasto su eliptične s oštrim šiljkom na vrhu. Uglavnom su crvenkaste boje, sa zelenom središnjom žilom, a na vrhu su ponekad dlakave. Ocvjeće ima četiri do šest hrapavih čekinja, neznatno duljih od ploda. Prašnika ima tri (rijetko 2), a tri njuške tučka proviruju izvan pljeva. Plod, oraščić, crnkastosmeđe je boje, 1–1,6 mm dug, jajast, s izraženo poprijeko naboranom površinom. Prema životnom je obliku terofit. Cvjeta od lipnja do listopada. Broj kromosoma je 2n=28. Pripada subkozmopolitskom flornom elementu. Šćetica pozemljuša je pokazatelj poplavljivanja i mokrih tala, a rijetko dolazi na srednje vlažnim i suhim tlima. Kao prilagodbu na manjak kisika, što je svojstvo močvarnih tala, ta vrsta ima međustanične prostore u kori korijena. To je i biljka punog svjetla koja ne podnosi nikakvu zasjenu.
  • Staništa
    A.4.2.1. Niski šiljevi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na vlažnim, pjeskovitim obalama rijeka i jezera, ponekad i u vodi, unutar zajednica reda Nanocyperetalia. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion). GLCC/SSC. 3, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Poljska, Rumunjska, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, ?Srbija i Crna Gora (Srbija), Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Gornjopodravsko-međimurska mezoregija Lokaliteti. Jelas polje, okolica Varaždina. Nalazišta potječu iz herbarske zbirke ZA. Nekoliko je primjeraka sabrao K. Schlosser (Ex. herbario Ludovici Rossi, bez datuma sabiranja uz opasku »In humilis in fossis et ad ripas, haud rara.«, te su pohranjeni i primjerci sabrani 1943. (leg./det. R. Koščec) i 1949. god. (leg./det. S. Horvatić). Nalazi kasnije nisu potvrđeni.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Sp. Pl.,: 49,1753
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Dwarf Club-rush (engleski), niedrige Teichsimse (njemački)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.