CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Scirpus mucronatus L. (FOTO J. Topić)

bodljasti oblić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002209

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (DD) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Scirpus mucronatus L. (HRCP002209). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2209. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Promjene u poljoprivredi, izgradnja ljudskih naselja, odvodnjavanje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Bodljasti oblić je višegodišnja, rjeđe jednogodišnja busenasta biljka. Stabljika je najčešće niža od 50 cm, samo rijetko naraste i znatno više (100–120 cm). Listovi su bez plojke, tj. imaju samo rukavce. Pricvjetni listovi nadvisuju cvat. U cvatu je najčešće 3–8 (rijetko čak do 20) sjedećih klasića. Klasići su jajasti, suličasti ili duguljasti, dugi 4–12 mm, sivkasti ili smeđi. Pljevice su gole, crvenkaste, sa zelenom središnjom žilom, široko naopako jajaste, s oštrim šiljkom na vrhu. Ocvjeće ima 6 (ponekad 4) hrapavih čekinja, neznatno duljih od ploda. Plod oraščić, crnkastosmeđe je boje, 1,5–2,5 mm dug, obrnuto jajast, trobrid, poprijeko naboran. Prema životnom je obliku hemikriptofit, hidrofit. Pripada termokozmopolitskom flornom elementu. Broj kromosoma je 2n=88–93. Cvjeta od lipnja do kolovoza.
  • Staništa
    A.4.2.1. Niski šiljevi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Periodički poplavljivana muljevita tla na rižištima i uz rubove bara u vegetaciji niskih šiljeva. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Azori, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Srbija i Crna Gora (Srbija), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pokupska, zagorska i gornjodravsko-međimurska mezoregija, mezogorje slavonskoga međurječja. Lokaliteti. Jelas polje (Slavonski Brod), okolica Karlovca, Trakošćan, okolica Varaždina. Podaci su stari (npr. KLINGRÄFF 1861a, Rossijevi i Mortonovi herbarski primjerci iz 1908., odnosno 1910. god.), pa je i posljednji nalaz (za Jelas polje) star više od pola stoljeća (HORVATIĆ 1950), pa se o današnjoj realnoj rasprostranjenosti ne može zaključivati bez terenskih istraživanja. Pisarovinski ribnjak novo je nalazište 2002–2004 (Topić, usmeno priopćenje).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Bog Bulrush (engleski), Ricefield Bulrush (engleski), Stachel-Flechtbinse 8njemački), stachelige Teichbinse (njemački)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HORVATIĆ, S. (1950): Prilog poznavanju korovne vegetacije rižišta na Jelas polju. Glas. Biol. sek. Hrvat. prirodoslov. druš. 2–3(1948–1949):5–12.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    KLINGGRÄFF, H. (1861a): Zur Flora Croatiens. In anderen Gegenden Croatiens gefundene Pflanzen. Linnaea 2:49–62.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.