CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Scirpus cespitosus L. (FOTO J. Topić)

busenasta šašina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002208

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; B2ab(iii,v); D)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Nikolić, T. (2005): Scirpus cespitosus L. (HRCP002208). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2208. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12.1 Druga ugroza
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Vrlo mala populacija na cretnom staništu koje nestaje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Gusto busenasta trajnica, bez rizoma ili vriježa. Stabljike su jednostavne, visoke 5–35 cm, okruglaste i glatke. U donjem dijelu stabljike su rukavci bez plojka, a najgornji rukavci imaju kratku plojku. Cvat je pojedinačan, terminalan, obrnuto jajast do linearan klasić, dimenzija 3–6 x 3 mm, koji se sastoji od 3 cvijeta do 10 cvjetova. Pljevice su linearno-lancetaste, šiljaste, žućkasto do crvenkasto smeđe boje, sa zelenom središnjom žilom, donje dvije s tupim vrhom, otprilike jednake duljine kao i klasić. Perijant ima 5–6 dlaka koje su 1–1,5 puta dulje od oraščića. Oraščić je dug 1,5–2 mm, obrnuto jajasto je bridast, sivkasto do žućkastosmeđ. Prema životnom je obliku hamefit. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=104. Prema tipu rasprostranjenosti je cirkumborealna svojta.
  • Staništa
    C.1. Cretovi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na otvorenom, vlažnom cretu koji pripada razredu Scheuchzerio-Caricetea nigrae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 54 Cretovi i vrela. GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, ?Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, ?Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška. Poljska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Potkapelska mezoregija. Lokaliteti. Sa sigurnošću je zabilježena samo na cretu Trstenik (Gorski kotar). Herbarski primjerak Schlossera (ZA) najvjerojatnije ne potječe iz Zagreba, kako je navedeno na etiketi, već s cretnih staništa u okolici Delnica i Čabra (Gorski kotar) kako je to navedeno u SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ (1869) (kao Heleocharis caespitosa Schloss. et Vuk., nepotvrđeno u novije vrijeme).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Artportalen (plant) (2005-06-20 00:00:00) Synonymer.
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    busenasta šćetica
  • Strana imena
    Tufted Bulrush (engleski), rušnati mavček (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TOPIĆ, J., ILIJANIĆ, LJ. (2001): Carex pulicaris L. (Cyperaceae) a new species in Croatian flora. Nat. Croat. 10(4):423–426.