CRVENI POPIS
Natrag
Saccharum ravennae (L.) Murray herbarski primjerak sabran 1910. god. na otoku Susku, leg./det. A. Haračić (ZA) (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik)
ravenski sladorovac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002205
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; B1ab(ii,iii)+2ab(ii,iii); C2?)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mihelj, D., Šegulja, N., Praljak, I. (2005): Saccharum ravennae (L.) L. (HRCP002205). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2205. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Darko Mihelj
Nedeljka Šegulja
- Suradnik/ci
Iva Praljak
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uništavanje staništa na kojima vrsta dolazi. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Lokaliteti u zaštićenim područjima nacionalnoga parka Krka i Ramsarskoga područja donjega toka Neretve nisu potvrđeni više od 70 godina. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Ravenski je sladorovac busenasta trajnica. Stabljika mu je dugačka do tri metra, a tamno je ljubičaste boje. Metlica, veličine 25–60 cm, suženo je jajasta, perasto-dlakava i režnjasta. Dona pljevica je čupavo dlakava sa stražnje strane ili je gola, sužena je u šiljasti vrh, dok je gornja pljevica lancetasta, prozirna, s vršnim osjem. U sjevernim krajevima Europe ta je paleotropska biljka zamjena u uzgoju za pampas-travu (Cortaderia selloana (J. A. et J. H. Schultes) Aschers. et Graebn.). Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvjeta u listopadu i studenom. Broj kromosoma je 2n=30, 20. - Staništa
C.3.6.1.4. Travnjak zupčice, F.2. Pjeskovita morska obala - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Ravenski sladorovac raste uz more i rijeke mediteranskoga područja. Dolazi npr. u asocijaciji Festuco-Imperatetum cylindricae H-ić na otoku Susku na razmjerno suhom, pjeskovitom, odnosno pjeskovito-ilovastom tlu. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.611 Zajednica zupčice (Festuco-Imperatetum cylindricae). GLCC/SSC. 3. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada, [Rumunjska]. - Nacionalna rasprostranjenost
Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Cres, oko Crikvenice, Kaštel Novi, kod Kraljevice, Krk, Kukuljanovo kraj Rijeke, Mljet (Mala Saplunara, usmeno priopćenje i herbarski primjerak, A. Alegro, 2001), Opatija, Rab, Šipan, Skradin, Susak, u blizini Splita, ušće rijeke Neretve. Na većini zabilježenih lokaliteta danas zasigurno više ne raste, a na nekima je vjerojatno rasla samo kao ukrasna biljka. Jedini je recentni nalaz na otoku Mljetu, a moguće je da je opstala i na otoku Susku.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Poales - Porodica
Poaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Valdés, Benito, and Hildemar Scholz, 2006: The Euro+Med treatment of Gramineae - a generic synopsis and some new names. Willdenowia, vol. 36, no. 2. 657-669.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Ravenna-Seidengras (njemački), Italian Sugarcane (engleski), Plume Grass (engleski), Ravenna Grass (engleski), Hurdy Pampas Grass (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
ADAMOVIĆ, L. (1915): Führer durch die Natur der Nordlicher Adria mit besonderer Berücksichtigung von Abbazia. A. Hertlebenes Verlag, Wien.
HIRC, D. (1913a): Proljetna flora otoka Raba. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 198:65–99.
HIRC, D. (1914c): Proljetna flora otoka Suska i Unija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 202:1–50.
HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
SMITH, A. M. (1878): Flora von Fiume. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28:335–386.
TOMMASINI, M. (1862): Die Vegetation der Sandinsel Sansego und einiger naheliegender Inseln im Quarnerobasen. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 12:809–840.
TURRILL, W. B. (1929): The Plant life of the Balkan-Peninsula. Oxford University Press, Oxford.
VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.