CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Raža tuponoska

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002192

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Raja radula Delaroche, 1809 (HRCP002192). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2192. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Regionalno je ugrožena, kao i mnoge druge raže, slučajnim ulovom pridnenom koćom i parangalom, a rijetko i nekim drugim ribolovnim alatima (mreže psare) te degradacijom ili gubitkom staništa, što je posljedica ribolova. Osim toga, ugrožena je i nekim vlastitim nepovoljnim biološkim značajkama: kasnim spolnim sazrijevanjem, slabom reproduktivnom moći i sporim obnavljanjem populacije, visokom smrtnošću mladunčadi i sporim rastom.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Regionalno je ugrožena, kao i mnoge druge raže, slučajnim ulovom pridnenom koćom i parangalom, a rijetko i nekim drugim ribolovnim alatima (mreže psare) te degradacijom ili gubitkom staništa, što je posljedica ribolova. Osim toga, ugrožena je i nekim vlastitim nepovoljnim biološkim značajkama: kasnim spolnim sazrijevanjem, slabom reproduktivnom moći i sporim obnavljanjem populacije, visokom smrtnošću mladunčadi i sporim rastom.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Djelotvorna zaštita svih vrsta raža mogla bi se provoditi, uz već postojeću, i dodatnom zakonskom regulacijom pridnenog ribolova na način naizmjeničnog ribolova po zonama i/ili proglašavanjem dijelova ribolovnog mora zaštićenim staništima riba i drugih morskih životinja u kojima bi se strože regulirao ribolov, poglavito koćarski, radi zaštite vrste i staništa, što do sada nije bio slučaj. Da bi se mogle predložiti i neke druge zaštitne mjere, trebalo bi prikupiti relevantne podatke o brojnosti i rasprostranjenosti, biologiji i ekologiji vrste, stanju staništa i obavljati praćenje stanja (monitoring).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste najviše do 70 cm. Tijelo je romboidno, široko, s konveksnim, blago sinusoidnim prednjim rubom tjelesne ploče. Tjelesna ploča je veće širine nego dužine; široka je 62,5–70%, a duga 50–54% ukupne dužine tijela. Rostrum je vrlo kratak i zaobljen. Dužina predočnog prostora stane 4–5 puta u dužinu tjelesne ploče. Koža je odozgo bodljasta, hrapava, odozdo su mužjaku bodljice također na rostrumu i zadnjoj polovini repa. Ženke su hrapave oko usta, sredinom trupa i na prednjoj polovini repa. Od većih su bodlji na gornjoj strani tijela 3–4 zatiljne, slijedi središnji niz na repu, koji je na odraslim primjercima isprekidan, i obostrano manji bočni repni te 2 bodlje između leđnih peraja. škržne pukotine (5 pari) su kratke, s donje su strane glave i prema naprijed se sve više međusobno bočno razilaze. Štrcala su velika i neposredno iza očiju. Leđne peraje su dvije, smještene na kraju tankog repa, jednake oblikom i veličinom. Trbušne peraje su dvorežnjaste. Repna peraja je rudimentarna. Boje je vrlo varijabilne. Odozgo je najčešće žućkastosmeđa, crno ispjegana ili izmramorana. Na trupu je obostrano po jedna okata pjega tamnosmeđa središta, koja je obrubljena žutim i jednim širim tamnim prstenom u kojemu su žute točkice. S donje strane tijela nekoliko je tamnih pjega. Troma je i neaktivna riba. Razmnožava se oviparno. Oplođena jaja zaštićena su u četvrtastim rožnatim čahurama, 51 do 57 mm dugim i 34 do 37 mm širokim, koje se stvaraju u jajovodnim (nidamentarnim) žlijezdama. Ženke ih polažu na dno čitave godine, prosječno 80 do 154 (Capapé i Quignard, 1975), ali uglavnom u proljetno-ljetnom razdoblju. Embrionalni razvoj traje oko 4 mjeseca. Ženke spolno sazrijevaju kad dosegnu oko 36 cm, a mužjaci na 33 cm širine tjelesne ploče (Capapé et al., 2004a). Hrani se različitim bentoskim organizmima.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na dnu, općenito muljevitom i pjeskovitom, u području kontinentske podine i gornjeg ruba slaza, u dubinskom rasponu od plitkog priobalnog mora (oko 30 m) do oko 300 m dubine. U Jadranskom moru bilježena je također na istim vrstama dna i rasponu dubine od 60 do 188 m, ali je zapaženo da voli dubine veće od 100 m (Jardas, 1984) ; PHYSIS staništa: 11.222–11,225;11.21111; 11.21121
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raža tuponoska rasprostranjena je u čitavom Sredozemnom moru, ali pretežno u njegovu zapadnom dijelu (nema je u Crnom moru) i istočnom Atlantskom oceanu uz sjevernu obalu Maroka, a moguće i nešto južnije (FAO: 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu bilježena je uglavnom u središnjem otvorenom dijelu (Jardas, 1984). Nekoliko nalaza zabilježeno je i u Riječkom zaljevu, a vjerojatno je ima i drugdje (sl. 161).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Rajiformes
  • Porodica
    Rajidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    McEachran, John D., and Katherine A. Dunn, 1998: Phylogenetic Analysis of Skates, a Morphologically Conservative Clade of Elasmobranchs (Chondrichthyes: Rajidae). Copeia, vol. 1998, no. 2. 271-290.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    raža tupokljunka, raža tupogubica, polig tuponosić, polig tupokljinić
  • Strana imena
    Rough Ray (engleski), raie râpe (francuski), razza scuffina (talijanski)
  • Locus typicus
    otok Ibiza, Sredozemno more.
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C., QUIGNARD, J.-P., GUÉLORGET, O., BRADAÏ, M.N., BOUAÏN, A., BEN SOUISSI, J., ZAOUALI, J. i HEMIDA, F., 2004a. Observations on biometrical parameters in elasmobranch species from Maghrebin waters: A survey. Annales, Ser. hist. nat., 14
    · CAPAPÉ, C. I QUIGNARD, J.-P., 1975. Essai d’évaluation de la fécondité chez les Sélaciens ovipares: cas de Raja miraletus Linné, 1758 et de R. radula Delaroche, 1809 des côtes tunisiennes. Arch. Inst. Pasteur, Tunis, 52 (3): 263–276.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Selachia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108.