CRVENI POPIS
Natrag
Podvrsta Puccinellia distans (L.) Parl. ssp. limosa (Schur) Jáv. (FOTO J. Topić)
-
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001991
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c; B1ab(ii,v)+2ab(ii,v))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Topić, J., Alegro, A., Nikolić, T. (2005): Puccinellia distans subsp. limosa (Schur) Jáv. (HRCP001991). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1991. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
- Suradnik/ci
Antun Alegro
Toni Nikolić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Kopanje odvodnih kanala, isušivanje staništa, preoravanje. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Trajna, rahlo busenasta biljka s malo stabljika. Sterilni izdanci izrastaju unutar najdonjih rukavaca. Stabljike su uspravne i visoke 20–40(–50) cm, ponešto koljenčasto savinute, glatke i gole, sa 3–4, također gola, koljenca. Lisni rukavci su žljebasti, goli, s papilama u gornjem dijelu, a najdonji se brzo počinju nitasto raspadati. Ligula veličine 1,5–2,5 mm ima visoki kožičasti rub. Lisne plojke su duge 4–16 cm, manje-više uzdužno savijene, stoga široke 0,5–0,8 mm, a raširene široke 1–1,6 mm. Na gornjem kraju su usko zaokružene, na licu rebraste, prekrivene papilama i bodljastim dlakama, a na naličju mnogobrojnim papilama. Metlica je duga 5–15 cm, široka 2–4 cm, prije cvatnje stegnuta i prilično gusta, a u vrijeme cvatnje i nakon cvatnje raširena, s daleko odmaknutim ograncima. Duži ogranci metlice nose klasiće samo u gornjoj polovici. Klasići imaju 5–6(–7) cvjetova i dugi su 5–7,5 mm. Cvjetovi su duguljasti i tupi, a u vrijeme zrenja plodova pojedinačno ispadaju iz pljevica koje ostaju na metlici. Pljevice su međusobno nejednake, kožičaste, glatke i gole, ljubičasto nahukane. Donja pljevica ima jednu žilu, duga je 1–1,3 mm, široko suličasta i usko zaokružena pri vrhu. Gornja pljevica ima tri žile, duga je 1,6–2 mm, jajasta i zaokružena pri vrhu. Obuvenci su sa pet žila, dugi 2,2–2,6 mm, široko jajasta oblika. U gornjem dijelu su zaokruženi, kožičasti, s tankokožičastim rubovima, boje slame do zlatno žuti, u donje 2/3 obično ljubičasto nahukani. U svojoj donjoj trešini na žilama su kratko dlakavi. Košuljice su otprilike jednake duljine kao i obuvenci, široko su suličaste, na hrptu kratko i gusto trepavičave. Prašnice su duge 1,2 –1,6(–2) mm. Plod je dug 1,2–1,5 mm. Broj kromosoma je 2n=28. Cvate u srpnju i kolovozu. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Unutar vrste Puccinelia distans, u Hrvatskoj dolaze dvije ekološki razdvojene podvrste: P. distans (L.) Parl. ssp. distans koja je šire rasprostranjena na slanim staništima u mediteranskom i u kontinentalnom području, te P. distans (L.) Parl. ssp. limosa (Schur) Jáv. koja je ograničena samo na kontinentalne slatine. - Staništa
C.3.7. Panonski slani travnjaci - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na kontinentalnim slatinama, rasprostranjenim u relativno aridnim područjima panonskoga prostora. Karakteristična je vrsta sveze Puccinelion limosae, a na jedinom zasad poznatom lokalitetu, zaslanjenom pašnjaku uz selo Trpinju kod Vukovara, raste s drugim slatinskim vrstama: Aster tripolium L. ssp. pannonicum (Jacq.) Soó i Camphorosma annua Pallas. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15.44 Panonski slani travnjaci. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Jugoistočna i središnja Europa, od središnje Njemačke do Moldavije. - Nacionalna rasprostranjenost
Dravsko-dunavska nizina. Lokaliteti. Dosad je nađena samo na zaslanjenom pašnjaku kraj sela Trpinje kod Vukovara (usmeno priopćenje J. Topić).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Poales - Porodica
Poaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -