CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Podvrsta Puccinellia distans (L.) Parl. ssp. distans, herbarski primjerak sabran 1998. god. kod Brodarice, leg./det. M. Milović (ZA) (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik)

obična bezbridnjača

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001989

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Rešetnik, I., Nikolić, T. (2005): Puccinellia distans subsp. distans (HRCP001989). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1989. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Ivana Rešetnik
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa zbog razvitka turizma.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Obična bezbridnjača je višegodišnja vrsta koja raste u busenovima, dosežući veličinu 15–50 (80) cm. Stabljika je glatka, ravna, malo spljoštena, uglavnom uspravna, a ponekad povinuta prema zemlji. Listovi su do 10 cm dugi, usko linearni i rubovima blago uvinuti prema unutra. Vrhovi su im zašiljeni, a po rubu i s vanjske strane listovi su malo hrapavi. Ligule su zaobljene, duge 1–2 mm. Odstojeća bezbridnjača prezimi sa zelenim listovima, ali ih u proljeće najčešće mijenja. Cvat je metlica, duga do 18 cm, može biti skupljena ili raširena i tada je piramidalnog oblika. Grane metlice u donjem dijelu nemaju klasića, a u svakom nodiju ih ima dva do šest. Nakon cvatnje, grane metlice se obično svijaju prema dolje. Klasići su linearno duguljasti, dugi do 5 mm. Unutar svakoga klasića, na kratkim stapkama, nalazi se 3–9 cvjetova zelene do blago crvenkaste boje. Pljevice su jajolike ili eliptične, ali različitih dužina. Gornje su velike 1–2,5 mm i imaju tri žile, dok su donje duge 0,5–15 mm i ima ju samo jednu žilu. Obuvenac je veći od pljeva, te ponešto dlakav pri dnu. Košuljica je uglavnom velika kao i obuvenac i malo dlakava. Sjemenka veličine oko 1,5 mm nalazi se između odrvenjelih obuvenca i košuljice. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvjeta uglavnom od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=42. Prema flornom elementu je euroazijsko-mediteranska biljka. Cijeli rod dobio je ime prema talijanskom botaničaru Benedetto Puccinelliu (1808–1850). Rod je zastupljen u flori Hrvatske sa tri vrste, a u flori Europe s 23 vrste i podvrste.
  • Staništa
    F. Morska obala, J.4.4. Infrastrukturne površine
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na slanim, vlažnim mjestima, naročito na morskoj obali i uz rubove cesta. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15.511 Europsko-mediteranski obalni slani travnjaci visokih sitova. GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: ?Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Dubrovnik, Korčula, Solin, okolica Splita, okolica Šibenika, Trogir, okolica Zadra.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021dya), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=PUDID
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Reflexed Saltmarsh-grass (engleski), puccinellie distante (francuski), gewöhnlicher Salzschwaden (njemački), navadna slanovka (slovenski), gramignone delle argille (talijanski); (imena se odnose na os novnu vrstu).
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.