CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

krkuša

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001986

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Gobio gobio (Linnaeus, 1758) (HRCP001986). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1986. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Zbog male veličine i ne pretjerane brojnosti nema veću gospodarsku vrijednost. Međtim, u pojedinim je zemljama gurmanski specijalitet, pa se uzgaja i u akvakulturi. Športski ribiči katkada se njome služe kao mamcem.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 6.3.3. Zasad je krkuša česta riba, između ostaloga i najotpornija od svih vrsta krkuša na organsko onečišćenje i promjene temperature vode. Međutim, osjetljiva je na industrijsko onečišćenje i posljedice regulacija rijeka zbog kojih ponajprije nestaju njezina mrijestilišta.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 4.1. Djelotvorna bi bila zaštita staništa, i to posebno mrijestilišta.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je zašiljeno, vretenasto, a kako stalno živi na dnu vode, trbušna joj je strana ravna. Duga je do 20 cm, a teška do 80 g. Oči su velike i okrenute prema gore. Usta su donja, a njihov je vrh niži od donjeg kraja očiju. Na rubovima usta uočljiv je dobro razvijen par brčića. Gornji rub leđne peraje malo je izbočen, a donji kraj podrepne peraje ravan. Prsne peraje ne dopiru do podrepne. S bočne strane tijela ima između 6 i 14 (obično 10) tamnih pjega veličine oka, a leđna i repna peraja posute su tamnim točkicama. Hrani se ličinkama kukaca, pužićima i račićima, ali i biljnim materijalom, detritusom, pa i jajima drugih vrsta riba. Prehrana prilično varira, ovisno o resursima na staništu, starosti riba i dijelu godine. Mlađ se hrani račićima, kolnjacima i trzalcima, a u stajaćim vodama pretežno planktonskom komponentom. Česta je vrsta u različitim potocima i rijekama. Obično je aktivna danju, ali ako je ugrožavaju predatori, može biti aktivna i za slabije svjetlosti. Može proizvoditi zvukove slične skvičanju. Ti zvukovi, čija je funkcija me|usobno komuniciranje, različiti su, ovisno o stupnju aktivnosti i temperaturi, a neovisno o sezoni mrijesta. Spolnu zrelost obično postiže u drugoj ili trećoj godini života. Razmnožava se u proljeće, od svibnja do lipnja, nekoliko puta. Ženke odlažu 1 000–3 000 jaja, promjera 1,5 mm, u tekućoj vodi među vodenim biljem i kamenjem. Zbog parcijalnog mrijesta, u jajnicima ženka jaja su različito razvijena. Nakon izvaljivanja, ličinke se skrivaju od svjetlosti, obično u vegetaciji i pod kamenjem. Zbog organskog onečišćenja upravo uz dno najprije ponestane kisika, pa mlađ ugiba prije odraslih riba. U vrijeme mrijesta na glavi i tijelu mužjaka pojavljuju se mrijesne kvržice. Ženka više puta odlaže jaja na kamenje ili raslinje. Žive obično pet do šest godina, a mogu doživjeti i osam.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Krku{a je bentopelagička vrsta, koja naseljava različite tipove vodotoka, od brdskih rječica i potoka u zoni pastrve, sve do muljevitih donjih tokova rijeka. Zabilježena je i u bočatim vodama. U dunavskom slijevu uglavnom živi u sporotekućim vodama, s muljevitim i pjeskovitim dnom, ali se može naći i u zatvorenim vodama (Physis 24.12–24.14). Živi uglavnom u jatima. Odgovara joj voda temperature 10–18°C, pH 7,0–7,5 i tvrdoće (dH) 10,0–20,0.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Krkuša je široko rasprostranjena vrsta; njezin areal obuhvaća gotovo čitavu Europu, od Pireneja preko sjeverne Italije do Balkanskog poluotoka. U Velikoj Britaniji živi do Škotske, a ima je i u Norveškoj i Švedskoj. Nastanjuje i vodotoke gotovo čitave sjeverne Azije.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj živi u svim rijekama dunavskog slijeva, od pojasa pastrve naniže. Česta je u Kupi, Savi, Dravi, Mirni i Lici. Zanimljivo je da je rjeđa u srednjem i donjem toku Dunava. Učestalost: uobičajena vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cyprinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, W.N. (ed.) (2014-07-16 00:00:00) Catalog of Fishes - Online Version, Updated 18 June 2014. http://research.calacademy.org/redirect?url=http://researcharchive.calacademy.org/research/Ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Eschmeyer, William N., 1990: null. Genera of Recent Fishes. iii + 697.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Kullander, Nyman, Jilg & Delling (2014-07-09 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Riehl, R., and H. A. Baensch, 1989: null. Aquarium Atlas. 992.
    Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
    WoRMS Editorial Board (1900-01-01 00:00:00) WoRMS - World Register of Marine Species
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Gudgeon, Common gudgeon (engleski); Grundel, Gründling (njemački)
  • Locus typicus
    jugoistočna Engleska
  • Bibliografija
  • -