CRVENI POPIS
Natrag-
veliki panonski vodenjak
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001985
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2006.
Prethodne procjene
Citat
Tvrtković, N. (2006): Triturus cristatus dobrogicus (Kiritzescu, 1903) (HRCP001985). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1985. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Nikola Tvrtković
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procijenjena - NE - Europska procjena
Nije procijenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procijenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 11.2 Suše, 12.1 Druga ugroza - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Regulacija vodotoka i melioracije; isušivanje bara i mrtvaja; pretjerana upotreba pesticida; poribljivanje bara i povremenih stajaćica; neograđene asfaltne ceste, bez prolaza za vodozemce i usmjerivača. Iako nije na službenom popisu ugroženih (IUCN 2004), neki herpetolozi smatraju da bi ga zbog naglih promjena staništa u nizinama uz velike panonske rijeke u taj popis trebalo upisati (Arntzen i ost. 1997). - Postojeće mjere očuvanja
11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Postojeća zakonska zaštita: Zakon o zaštiti prirode, Habitats Directive: Annex II - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Zakonom zaštititi vrstu. Zaštititi staništa i zabraniti unošenje riba u poznata nalazišta. Postavljanje propusta za vodozemce prilikom izgradnje ili rekonstrukcije cesta. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Poglavito je nužno istražiti današnju rasprostranjenost i brojnost populacija jer su uglavnom poznati samo nalazi na rubu areala
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
U stajaćim vodama nizinskoga dijela dolina rijeka, uglavnom ispod 300 m n/m, gdje je pretežno vezan uz vodoplavna područja (Arntzen & Borkin 1997). Čest je i u barama i mrtvajama u poplavnim i močvarnim šumama, mlakama vlažnih livada i u močvarama, ali i u iskopima šljunka i jarcima uz ceste (Cabela & Grillitsch 2001). Krajem ožujka odrasli migriraju prema lokacijama mrijesta. Tijekom ljeta i jeseni veći je dio odraslih izvan vode; danju i za suha vremena skrivaju se pod srušenim deblima i starim panjevima. Ličinke se u vodi zadržavaju od travnja do rujna (Cabela & Grillitsch 2001). U listopadu i početkom studenoga migrira prema zimovalištima. PHYSIS Palaearctic Database staništa: 22; 24.11; 37; 44; 53; 89; - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Endem Panonske nizine i nizina uz donji tok Dunava: Austrija, Madžarska, Češka, Slovačka, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldavija i Ukrajina (Arntzen i ost. 1997). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj živi samo u dijelu crnomorskog sliva: uz Dravu nizvodno od Varaždina, uz Dunav te uz Savu nizvodno od Turopolja (Karaman 1921, Wallis & Arntzen 1989, Arntzen i ost. 1997, Krizmanić i ost. 1997). Nalazi pojedinih populacija u Hrvatskoj mnogo su rjeđi nego nalazi parapatričke alpsko-dinarske vrste velikoga planinskog vodenjaka (carnifex) iste skupine svojti (agregata), s kojim tvori hibridnu zonu, npr. u Turopolju (Arntzen, usmeno) i kraj Varaždina (Lanza i ost. 1991).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Amphibia - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Caudata - Porodica
Salamandridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Danube crested newt (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
ARNTZEN, J.W., BUGTER, R.J.F., COGÃLNICEANU, D. & WALLIS, G.P.(1997): The distribution and conservation status of the Danube crested newt, Triturus dobrogicus. Amphibia-Reptilia, 18: 133–142;
ARNTZEN, J.W. & BORKIN; L. (1997): Triturus superspecies cristatus (Laurenti, 1768). In: GASC J.P., CABELA A., CRNOBRNJA-ISAILOVIC J., DOLMEN D., GROSSENBACHER K., HAFFNER P., LESCURE J., MARTENS, H., MARTÍNEZ RICA J.P., MAURIN H., OLIVEIRA M.E., SOFIANIDOU, T.S., VEITH, M. & ZUIDERWIJK, A. (eds.): Atlas of amphibians and reptiles in Europe. Societas Europaea Herpetologica & Muséum National d’Histoire Naturelle (IEGB/SPN), Paris,: 76–77;
CABELA, A. & GRILLITSCH, H. (2001): Amphibien. In: CABELA, A., GRILLITSCH, H. & TIEDEMAN, F. (eds.): Atlas zur Verbreitung und Ökologie der Amphibien un Reptilien in Österreich. Umweltbundesamt GmbH, Wien,: 162– 441;
KARAMAN, S. (1921): Beiträge zur Herpetologie von Jugoslawien. Glasn. Hrv. prir. dr., Zagreb, 33: 194–209;
KRIZMANIĆ, I., MESAROŠ, G., DŽUKIĆ, G. AND KALEZIĆ, M.L. (1997): Morphology of the Smooth newt (Triturus vulgaris) in former Yugoslavia: Taxonomical implications and distribution patterns. Acta zool. Hung., 43(4): 345–357;
WALLIS, G.P. & ARNTZEN, J.W. (1989): Mitochondrial DNA variation in the crested newt superspecies: limited cytoplasmic gene flow among species. Evolution, 43, 88–104;