CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

močvarni petoprst

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001984

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (DD) D?)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Dobrović, I. (2005): Potentilla palustris (L.) Scop. (HRCP001984). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1984. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Iva Dobrović
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12.1 Druga ugroza
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Napuštanje tradicionalnih načina uporabe vlažnih travnjaka, isušivanje močvarnih staništa, zaraštanje cretova progresivnim prirodnim sukcesijama.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u nacionalnom parku Plitvička jezera.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Močvarni petoprst je višegodišnja, polugrmolika biljka, visoka 20–50 cm. Iz odrvenjeloga, puzećeg rizoma, dužine 20–100 cm, uzdižu se sterilni i fertilni izdanci. Cvjetna je stabljika robustna, uspravna, najčešće jednostavna ili malo razgranjena, rijetko dlakava, često crvenkasta. Listovi su perasto sastavljeni od 5–7 po rubu nazubljenih, duguljastih, suličastih lisaka (0,5–1 x 2–4 cm). Listovi su tamnozeleni ili više-manje crvenkasti, duž žila, s više-manje rijetkim, prileglim dlakama. Palistići dosežu do polovice lisne peteljke s kojom su srasli. Cvjetovi su skupljeni u malocvjetne paštitce (dihazije). Lapovi su jajasti, ušiljeni, 10–15 mm dugi, prljavo grimizni, pri bazi s unutarnje strane goli, inače prileglo dlakavi, često i žljezdasto dlakavi, nakon cvatnje povećani. Režnjevi vanjske čaške su linearni, mnogo uži i kraći od lapova, s obje strane prileglo dlakavi. Latice su gotovo upola kraće od lapova, veličine 1–2 x 3–8 mm, tamnocrvene, izdužene u fini vrh, ne otpadaju odnosno ostaju do dozrijevanja ploda. Prašnika ima mnogo, nešto su kraći od latica, crno-grimizni. Plodnica je također puno, gole su, a vratovi tučka su bočno postavljeni. Cvjetište je konusno, gusto dlakavo, za vrijeme dozrijevanja ploda postaje spužvasto mesnato. Plod je oraščić, žutosmeđ, na vrhu gotovo crn. Prema životnom je obliku močvarni petoprst hamefit, ali i hidrofit, jer za nepovoljnih razdoblja pupovi mogu preživjeti u vodi. Cvate od svibnja do rujna. Zimi je zelena biljka, a listove obično mijenja u proljeće. Broj kromosoma je veoma varijabilan, 2n=28, 35, 42, 62–64. Prema flornom je elementu cirkumborealna vrsta. Pokazatelj je mokrih, kiselih (pH 3,5–5,5) i siromašnih tala. Manjku kisika u tlu vrsta je prilagođena međustaničnim zračnim prostorima u kori korijena.
  • Staništa
    A.4.1.2. Visoki šaševi i šiljevi, C.1.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Cretovi i močvarne livade. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.21 Zajednice velikih šaševa (Magnocaricion), 37.11 Visoke zeleni s pravom končarom Filipendula ulmaria, 54.2 Niski bazofilni cretovi. GLCC/SSC. 2
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bosna i Hercegovina, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Goranska i potkapelska mezoregija, ravnjačko-krška mezoregija. Lokaliteti. Bosiljevo, Čabar, Plitvička jezera, Plemenitaš, Severin, Skrad, Vrbovsko. Prema dosadašnjim spoznajama svojta je prisutna samo na Plitvičkim jezerima (KRGA 1992), a na ostalim lokalitetima nije potvrđena više od 100 godina (SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Rosales
  • Porodica
    Rosaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    močvarni petolist, zabiel ružičasti
  • Strana imena
    Marsh Cinquefoil (engleski), Marsh Fivefinger (engleski), comaret des marais (francuski), potentille des marais (francuski), Sumpfblutauge (njemački), Sumpf-Fingerkraut (njemački), močvirski petoprstnik (slovenski), cinquefoglia delle paludi (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • KRGA, M. (1992): Flora Nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvički bilten 5:27–66.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.