CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Polygonum arenarium Waldst. et Kit. (FOTO J. Topić)

pješčani dvornik

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001982

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c; B2a; C1)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Cigić, P., Nikolić, T. (2005): Polygonum arenarium Waldst. & Kit. (HRCP001982). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1982. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Petra Cigić
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Umirivanje i obrastanje pijesaka u vegetacijskoj sukcesiji.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Posredno zaštićena u posebnom botaničkom rezeravatu Đurđevački pijesci.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Pješčani dvornik jednogodišnja je zeljasta biljka, duga 20–50 cm. Stabljika je polegla ili uzdignuta, veću donjem dijelu razgranjena i člankovita. Članci stabljike su izrazito produženi. Listovi stabljike su linearno-lancetasti, na vrhu šiljasti, gotovo sjedeći, s izraženim postranim žilama, na stabljici izmjenično raspoređeni. Pricvjetni listovi se prema vrhu postepeno smanjuju. Ohree (koprice) su suhokožičaste, bijele, mnogo kraće od članaka stabljike. U početku su bijele, a kasnije resasto rastrgane. Cvjetovi, skupljeni po 1–3 u čuperke, raspoređeni su u vrlo rahle klasove koji su u donjem dijelu s pricvjetnim listovima, a u gornjem dijelu obavijeni samo ohreama. Cvjetovi su ružičasti ili bijeli. Perigon je dug 2–2,5 mm, a listići perigona su pri dnu međusobno srasli. Prašnika ima osam, vratova tri. Oraščić je smeđe boje, dug oko 2 mm, trobridan, na vrhu ušiljen, gladak i sjajan. Prema životnom je obliku terofit. Broj kromosoma je 2n=60. Cvate od svibnja do listopada. Prema tipu rasprostranjenosti je pontsko-panonska vrsta.
  • Staništa
    C.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na kontinentalnim pijescima, na manje ili više plješivim površinama, unutar zajednica sveze Festucion vaginatae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 64.71 Panonske pješčane sipine. GLCC/SSC. 3.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija?, Rumunjska, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Turska (europski dio), uključujući Gökçeada; južna i istočna Europa, sjeverno do 53° u istočnoj Rusiji.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podravska mezoregija. Lokaliteti. Đurđevački pijesci. Danas se sa sigurnošću može potvrditi samo za Đurđevačke pijeske, dok su nalazi s kraja 19. stoljeća (SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869) iz Međimurja (Bukovac, Legrad, Dubrava) i iz okolice Zagreba (npr. KLINGGRÄFF 1861b), dvojbeni s obzirom na fitocenološku i fitogeografsku pripadnost.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Caryophyllales
  • Porodica
    Polygonaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021dtx), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=POAR10
  • Ostala hrvatska imena
    dvorničina
  • Strana imena
    European Knotweed (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • GJURAŠIN, S. (1902): Biljke s Đurđevačkih pijesaka. Glas. Hrvatsk. Nar. Društva 13(4–6):38–42.
    KLINGGRÄFF, H. (1861b): Die in der Umgegend von Agram in Croatien vorkommenden Pflanzen. Linnaea 2:6–49.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    SOKLIĆ, I. (1943): Biljni sviet Podravskih piesaka. Hrvatski šumarski List 67:3–34.