CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Stanište slatinskog trputca (Plantago tenuiflora Waldst. et Kit.) kod Trpinje (FOTO J. Topić)

slatinski trputac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001980

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; B2ab(iii,v); D)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Nikolić, T. (2005): Plantago tenuiflora Waldst. & Kit. (HRCP001980). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1980. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa antropogenim djelovanjem: promjene vodnoga režima staništa i prenamjena zemljišta (pretvaranje pašnjaka u oranice).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Slatinski trputac je niska jednogodišnja biljka. Svi su listovi skupljeni u prizemnoj rozeti, linearni i dugi 2–15 cm, cijela ruba ili razmaknuto nazubljeni, goli ili, rijetko, dlakavi, s jednom ili, rijetko, tri nejasne žile. Batvo je približno iste dužine kao i listovi, oblo je i plitko izbrazdano, gotovo golo ili u donjem dijelu s kratkim uspravnim dlakama. Vršni dio batva nosi cvat u obliku rahlog uskovaljkastog klasa. Klas je gotovo iste dužine kao preostali dio batva. Uz svaki cvijet nalazi se gola, jajasta ili jajasto-suličasta brakteja, duga 1,5–2 (–3,5) mm. Četvero~lano ocvje}e sastavljeno je od čaške i vjenčića. Lapovi čaške su 1,5–2 mm dugi, zeleni, sa širokim kožičastim rubom. Bjelkaste latice vjenčića su gole i međusobno srasle u cijev dužine 2 mm, dok su jajasto-suličasti režnjevi dugi oko 0,75 mm. Prašnici imaju bjelkaste prašnice, a prirasli su prašničkim nitima za cijev vjenčića. Plod je jajasti tobolac, 3–4 mm dug, dvostruko duži od čaške, sa 6–10 (–15) sjemenaka veličine 1–1,5 mm. Sjemenke su vretenaste i crne. Slatinski trputac je prema životnom obliku terofit. Cvate u svibnju i lipnju. Broj kromosoma je 2n=24. Prema flornom je elementu kontinentalno-euroazijska biljka.
  • Staništa
    A.1. Stajaćice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Zaslanjena mjesta (slatine) pjeskovitih pašnjaka panonske nizine. Svojta je poznata samo s jednoga lokaliteta, kraj Trpinje, gdje je nađena u plitkim i u proljeće vlažnim depresijama pašnjaka na zaslanjenom tlu. Ljeti se takva mjesta osuše, a sol se pojavljuje na površini. Zbog visoke koncentracije soli vegetacija tada propada, no u većine biljaka slatina zbog kratkog životnog ciklusa do tada su već razvijene nove sjemenke. Slatinski trputac je pripadnik vegetacije kontinentalnih slatina, gdje predsavlja svojstvenu vrstu asocijacije Plantagini tenuiflorae-Pholiuretum pannonici (SOÓ 1933) Wendelberger 1943. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15 Močvarne slanuše, slani travnjaci i grmaste slanuše. GLCC/SSC. 14
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Rumunjska, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Dravsko-dunavska nizina (najistočniji dio). Lokaliteti. Iako LOVAŠEN-EBERHARDT (2000:51) pri obradi porodice Plantaginaceae, u Popisu flore Hrvatske, smatra pojavljivanje te vrste u Hrvatskoj upitnim, ona u Hrvatskoj ipak dolazi. Jedino do sada poznato nalazište u Hrvatskoj potječe iz okolice Trpinje, gdje ju je 21. 6. 1962. sabrala Lj. Marković. Herbarski primjerci pohranjeni su u zbirci Herbarium Croaticum (ZA). Nalaz je potvrđen 2002. godine (usmeno priopćenje J. Topić).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Plantaginaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    schmalähriger Wegerich (njemački), dünnähriger Wegerich (njemački9
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • LOVAŠEN-EBERHARDT, Ž. (2000): Plantaginaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):49–51.