CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Plantago indica L. (FOTO J. Topić)

pješčarski trputac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001978

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, Lj., Rešetnik, I., Nikolić, T. (2005): Plantago indica L. (HRCP001978). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1978. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Ivana Rešetnik
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Obraštanje pješčanih sipina višom vegetacijom (vegetacijska sukcesija).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Posredno zaštićena u posebnom botaničkom rezeravatu Đurđevački pijesci.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Pješčarski trputac jednogodišnja je zeljasta biljka, visoka do 60 cm, obično s uspravnim, vi{še ili manje razgranatim stabljikama. Stabljika je hrapavo dlakava i člankovita, sa 4–6 (8) cm dugim internodijima. Grane su nasuprotne, ponekad dosta duge, a nastaju u pazušcima nasuprotnih listova. Listovi su usko linearni ili lancetasto-linearni, dugi 3–8 cm, a široki 1–4 mm, pokriveni rijetkim dlakama. Cvjetovi su sakupljeni u izduženo jajaste ili izduženo eliptične kompaktne klasove, dugačke 0,5–2 cm, koji dolaze na 1–6 cm dugim drškama, u pazušcu lista. Oba donja ovojna lista cvata u osnovi su široka (3–4 mm), a na vrhu naglo sužena u linearno šiljasti dodatak, pa se oblikom znatno razlikuju od gornjih pricvatnih listova, koji su manji, široko jajasti ili lopatičasti. Gornji pricvatni listovi imaju široki, kožičasti rub i na vrhu su okrugli. Lapovi su nejednaki, prednja dva su jajasta i eliptčno-jajasta, tupa, veličine 3,5–4 mm, dok su zadnja dva jajastolancetasta i zaoštrena, veličine 3–3,5 mm. Cijev vjenčića je duga oko 3,5–4 mm, a režnjevi vjenčića su dugi oko 2 mm, jajasto-lancetastog oblika, sa zašiljenim vrhovima. Plod je široko eliptičan tobolac. Sjemenke su duge oko 2,5 mm, izduženo eliptične, crne boje. Prema životnom je obliku terofit. Cvjeta od lipnja do rujna. Broj kromosoma je 2n=12. Prema tipu rasprostranjenosti je eurosibirska bilja, a u Sjevernoj Americi je adventivna.
  • Staništa
    C.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na pješčanim mjestima, osobito na gibljivim pješčanim sipinama gdje je P. indica pionirska biljka karakteristična za vegetaciju kopnenih dina. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 64.713 Panonski pionirski travnjaci na sipinama (Corynephori-Festucetum vaginatae subas. initiale). GLCC/SSC. 3.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bugarska. Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađraska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Poljska, Rumunjska, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Sardinija, Srbija i Crna Gora (Srbija), Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Gornjopodravsko-međimurska mezoregija, podravska mezoregija, dravsko-dunavska nizina. Lokaliteti. Belišće, Đurđevački pijesci, okolica Molvi, okolica Novigrada Podravskog, Kotoriba, Turnašica, Prelog. Osim Đurđevačkih pijesaka, gdje je ta biljka rasla još 2001. godine (usmeno priopćenje J. Topić), ostala nalazišta nisu potvrđena u novije vrijeme.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Plantaginaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Artportalen (plant) (2005-06-20 00:00:00) Synonymer.
  • Ostala hrvatska imena
    vuzlika, ljepkasti trputec
  • Strana imena
    Branched Plantain (engleski), piantaggine ramosa (talijanski), Sand-Wegerich (njemački), indijski trpotec (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HIRC, D. (1909b): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 179:1–62.
    RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1985): Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasn. Šumske Pokuse 23:223–352.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    SOKLIĆ, I. (1943): Biljni sviet Podravskih piesaka. Hrvatski šumarski List 67:3–34.