CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

basak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001974

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Rutilus basak (Heckel, 1843) (HRCP001974). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1974. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.6.; 1.4.1.; 1.4.2.; 1.4.6.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Basak je, kao endemična vrsta ograničene rasprostranjenosti veoma osjetljiv na fragmentacije i smanjenje staništa, nekontrolirano crpljenje slatke vode i njezino onečišćenje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2.; 5.7.2. Potrebno je očuvati prirodna staništa i zaštititi mrijesna područja te provoditi stalni monitoring populacije kako bi se pravodobno uočile bilo kakve promjene.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Duljina tijela baska obično je oko 15, a najviše do 22 cm, a te`ina do 180 g. Rostrum je zašiljen, a oči su velike. Leđna peraja počinje iznad trbušnih peraja i ima dužu osnovu od podrepne peraje. Podrepna peraja ima najkraće šipčice. Hrani se biljnim organizmima, detritusom, planktonom i faunom dna. Spolnu zrelost dostiže u drugoj ili trećoj godini života. Mrijesti se u proljeće, pri temperaturi vode 12,5–17°C, u plićacima obraslim vodenim biljem. U vrijeme mrijesta po glavi i prednjem dijelu tijela pojavljuju se mrijesne kvržice. Ženka odlaže ljepljiva jaja (i do 100 000) na vegetaciju ili šljunkovito dno. Jaja se na površini inkrustiraju česticama mulja.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Basak živi u mirnim (jezera, kanali) i sporo tekućim vodama obraslima vegetacijom (Physis 22.1, 24.1). Mjestimično je veoma brojan, osobito u jezerima. Tijekom zime se u rijekama i jezerima obično skuplja u jata.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Basak živi samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj nastanjuje jezera kraj Imotskog (Crveno i Modro jezero) i Baćinska jezera te rijeke Maticu i Neretvu. Učestalost: sporadična vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cyprinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Basak, Dalmatian roach (engleski)
  • Locus typicus
    jezera kraj Imotskog, Hrvatska
  • Bibliografija
  • -