CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Pholiurus pannonicus (Host) Trin., herbarski primjerak sabran 1962. u okolici Trpinje, leg./det. Lj. Marković (ZA) (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik)

panonski tankorepić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001972

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (RE?) A3ac; B2ab(iii); D)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Nikolić, T. (2005): Pholiurus pannonicus (Host) Trin. (HRCP001972). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1972. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
    Toni Nikolić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa antropogenim djelovanjem, promjene vodnoga režima staništa i prenamjena zemljišta (pretvaranje pašnjaka u oranice). Posljednji podatak o nalazu vrste potječe iz 1962. godine (vidi dalje), pa postoji mogućnost da je nestala iz hrvatske flore.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Panonski tankorepić jednogodišnja je trava s kojenčasto svinutim i pri dnu razgranjenim stabljikama dugim 5–15(–20) cm. Plosnati linearni listovi, dužine do 5 cm i širine 2 mm, imaju glatke rukavce i ponešto hrapave plojke te kožičasto šiljatu ligulu dužine 3–4 mm. Vitki, uskovaljkasti, 5–9 cm dugi klas ravan je ili blago svinut, a sadrži brojne klasiće, smještene u udubinama osi cvata. Klasić dužine 4–5 mm sadrži po dva cvijeta. Pri dnu cvijeta dvije su bočno smještene jajaste, 6–7 mm duge pljevice, sa širokim kožičastim rubom i tupim vrhom. Prije cvatnje pljevice sasvim pokrivaju pripadajuću udubinu osi cvata, dok su u vrijeme cvatnje više ili manje raširene u stranu. Obuvenac je šiljast, oko 5 mm dug, bez osja i s jednom do tri žile. Košuljica ima dvije žile. Dvije lodikule su suličaste. U cvijetu su tri prašnika s velikim, linearnim prašnicima. Plod je pšeno s linearnim do eliptičnim bazalnim ožiljkom. Panonski tankorepić je prema životnom obliku terofit. Cvate u svibnju i lipnju. Broj kromosoma je 2n=14. Pripada irano-turanskom flornom elementu.
  • Staništa
    C.3.7. Panonski slani travnjaci
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Zaslanjena mjesta (slatine) pjeskovitih pašnjaka panonske nizine. Jedini dokumentirani nalaz tijekom 20. stoljeća potječe iz okolice Trpinje, gdje je nađena u plitkim i u proljeće vlažnim depresijama pašnjaka na zaslanjenom tlu. Panonski tankorepić je pripadnik vegetacije kontinentalnih slatina, gdje prestavlja jednu od svojstvenih vrsta asocijacije Plantagini tenuiflorae – Pholiuretum pannonici (Soó 1933) Wendelberger 1943. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15 Močvarne slanuše, slani travnjaci i grmaste slanuše. GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bugrska, ?Hrvatska, Češka, ?Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Rumunjska, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Turska (europski dio), uključujući Gökçeada . Jugoistočna Europa i istočni dio srednje Europe.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Dravsko-dunavska nizina (najistočniji dio). Lokaliteti. Zadnje do sada poznato nalazište te svojte u Hrvatskoj potječe iz okolice Trpinje, gdje ju je sabrala Lj. Marković 21. 6. 1962. godine. Prijašnji nalazi iz Dalmacije, kod Trogira (VISIANI 1842:89) smatraju se upitnima (HAYEK 1933) i poslije nisu potvrđeni. Isto tako nije potvrđen nalaz vrste kod Dubrave u Međimurju, odakle potječu primjerci iz Schlosserova herbara (ZA), a riječ je o nalazu koji nije objavljen u djelu »Flora Croatica« (SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HAYEK, A. (1933): Prodromus Florae peninsulae Balcanicae, vol. III., Dahlem, Berlin.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.