CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Papaver hybridum L. (FOTO S. Brana)

zavinutobodljasti mak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001971

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c?)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Nikolić, T., Cigić, P. (2005): Papaver hybridum L. (HRCP001971). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1971. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa zbog smanjivanja površina žitnih polja. Noviji podatci o nalazima ove vrste potječu samo iz Istre.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zavinutobodljasti mak jednogodišnja je zeljasta biljka visoka 10–50 cm. Stabljika je uspravna, nerazgranjena ili razgranjena, čekinjasto dlakava. Prizemni listovi imaju peteljke, jednostruko su ili dvostruko perasto urezani. Pojedini isperci su linearno-suličasti, čekinjasti i često bodljikasto dlakavi. Listovi stabljike su slični prizemnima, gornji su jednostavni i dlanasto izrezani na linearne isperke. Crveni cvjetovi dolaze na dugim, prileglo dlakavim stapkama, promjera 2–3 cm. Ocvjeće je dvostruko, sastavljeno je od dva čekinjasto dlakava, zelenožuta lapa (koji kod rascvjetavanja otpadaju) i od četiri obrnuto jajaste, ružičastocrvene latice. Dužina latica je 1,5–2 mm, a pri dnu imaju crnu pjegu. Prašnici su mnogobrojni, prašničke niti su u gornjem dijelu kijačasto proširene, tamnoljubičaste, a prašnice su svijetloplave. Plodnica je okruglasta, gusto čekinjasto dlakava. Njuška je štitasto izbočena, zvjezdasta, sastavljena od 4–8 krakova koji se međusobno ne prekrivaju. Tobolac je okruglast, dug 1–1,5 cm, čekinjasto dlakav, s uzdužnim rebrima. Sjemenke su vrlo sitne, polumjesečaste, smeđe, na površini jamičasto mrežaste. Broj kromosoma je 2n=14. Prema životnom je obliku terofit. Cvate od travnja do lipnja. Svojta je nativna u južnoj Europi, no kao korov se pojavljuje i sjevernije, cirkummediteranska je vrsta.
  • Staništa
    I.1.6.1. Korovi strnih žitarica, I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oranice, I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Žitna polja, u zajednicama strnih Žita sveze Secalinion mediterraneum. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 82.11 Oranice. GLCC/SSC. 1.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Bosna i Heregovina, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, *Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, *Rumunjska, Krim, Sardinija, Srbija i Crna Gora (Srbija), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada, [Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, ?Njemačka, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar].
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Sjevernoprimorska i srednjoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Brijuni, Fažana, o. Hvar, Ilovik, Kamenjak (usmeno priopćenje S. Brana), Medulin, Nerezine, Peroj, Pula, Valdarke, Valtura, Vodnjan.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Papaveraceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021dis), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=PAHY3
  • Ostala hrvatska imena
    mak polutački
  • Strana imena
    Rough Poppy (engleski), Pavot hybride (francuski), Ziegelroter Mohn (njemački), Krummborstiger Mohn (njemački), Papavero spinoso (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.