CRVENI POPIS
NatragVrsta Papaver argemone L. (FOTO M. Kaligarić, ljubaznošću Saxifraga Foundation)
pješčarski mak
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001970
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c; B1a(iii)+2ab(ii,iii,v))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Nikolić, T., Cigić, P. (2005): Papaver argemone L. (HRCP001970). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1970. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uništavanje korova herbicidima, smanjenje obrađenih površina. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Pješčarski mak jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka, visoka 20–50 cm, s jednom ili više stabljika. Stabljika je uspravna, jednostavna ili razgranata, s prileglim čekinjastim dlakama. Prizemni listovi imaju peteljke, jednostruko su ili dvostruko perasto urezani, pojedini isperci linearni ili linearno suličasti, urezano nazubljeni i čekinjasto dlakavi. Listovi stabljike su sjedeći, slični prizemnima. Crveni cvjetovi dolaze na dugim, prileglo dlakavim stapkama, a promjer im je (2–) 4–5 cm. Ocvjeće je dvostruko, sastavljeno od dva dlakava, žutozelena lapa i četiri obrnuto jajaste latice koje pri dnu često imaju crnu pjegu. Prašnici su mnogobrojni, njihove prašničke niti su ljubičaste, a prašnice modre. Plodnica je kijačasta, prilegla i čekinjasto dlakava. Njuška je štitasto izbočena, zvjezdasta, sastavljena od 4–6 krakova koji se međusobno ne prekrivaju. Tobolac je duguljasto kijačast, dug oko 2 cm, znatno duži no širi, s uzdužnim rebrima, čekinjasto dlakav. Sjemenke su sitne, polumjesečaste i grubo mrežasto naborane. Broj kromosoma je 2n=42. Prema životnom je obliku je terofit. Cvate od travnja do lipnja (srpnja). Prema flornom elementu je mediteransko-turanska vrsta. Rod je zastupljen u europskoj flori s velikim brojem vrsta, a u Hrvatskoj flori s 11. Svojta je nativna u južnoj Europi, a kao korov je u kulturama prisutna i sjevernije. - Staništa
I.1.6.1. Korovi strnih žitarica, I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oranice, I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste kao korov strnih žita na umjereno kiselim, laganim tlima. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 82.11 Oranice. GLCC/SSC. 1. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bosna i Hercegovina, Britanija, uklju~uju}i Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Sardinija, Srbija i Crna Gora (Srbija, Crna Gora), Švedska, uključujući Öland i Gotland, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. - Nacionalna rasprostranjenost
Mezogorje slavonskoga međurječja, sjevernoprimorska mezoregija. Lokaliteti. o. Lošinj (Poljana), Požeška kotlina, Unije (nalazi u Kvarneru potječu iz herbara, ZA, A. Haračić), stariji su od 80 godina i poslije nisu potvrđeni).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Ranunculales - Porodica
Papaveraceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021dip), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=PAAR3
- Ostala hrvatska imena
makljika, okolička, okolik, mak strnički - Strana imena
Prickly Poppy (engleski), pavot argémone (francuski), Sand-Mohn (njemački), peščeni mak (slovenski), papavero selvatico (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.