CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Pancratium maritimum L. (FOTO T. Nikolić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

primorski žilj

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001969

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Šegulja, N., Nikolić, T., Regula-Bevilacqua, Lj., Štefan, A. (2005): Pancratium maritimum L. (HRCP001969). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1969. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Ljerka Regula-Bevilacqua
      A. Štefan
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Ugrožavanje pješčanih obalnih staništa zbog razvoja turizma, povremeno sabiranje zbog dekorativnih cvjetova i ugodna mirisa, prenošenje u vrtove.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste, kao i osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite pješčanih obala (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Žilj je zeljasta trajnica s podzemnom kruškolikom lukovicom, promjera 5–7 cm, obavijenom crvenkastosmeđim ljuskama. Listovi su smješteni prizemno, uspravni su, sivkastozeleni, cijela ruba, crtasti, oko 2 cm široki. Batvo je do 50 cm visoko, spljošteno, sivkastozeleno. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, bijeli, jakog mirisa, uspravni, veliki, do 15 cm dugi, na razmjerno kratkim stapkama, 3–15 smješteni poput štitca na vrhu batva. Ocvjeće je sastavljeno od 6 listića, pri dnu sraslih u cijev, a na gornjem kraju te cijevi razvijena je krunica u obliku zvona. Krunica je iscijepana u zupce. Prašnici su smješteni na rubu krunice. Tućak ima podraslu plodnicu. Plodnica je trogradna i u svakom pretincu ima mnogo sjemenih zametaka. Plod je mnogosjemeni tobolac koji se otvara s tri zaklopca. Prema životnom je obliku geofit. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=22. Pripada mediteranskom flornom elementu.
    • Staništa
      F.2. Pjeskovita morska obala
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste na pješčanim žalima u sastavu zajednice Agropyretum mediterraneum Stanište prema CORINE klasifikaciji. 16.211212 Sjevernomediteranske primarne sipine (Agropyretum mediterraneum). GLCC/SSC. 3.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Albanija, ?Azori, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Uglavnom južnoprimorska mezoregija, dvojbeni nalazi u sjevernoj primorskoj mezoregiji. Lokaliteti. Biševo, Jakljan, Korčula, Mljet, Pag, Palagruža, Pelješac, Pržina, Rab, okolica Rijeke (dvojben podatak, ADAMOVIĆ 1929), Vis.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Amaryllidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021dib), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=PAMA38
    • Ostala hrvatska imena
      žilj, balučka
    • Strana imena
      Sea Daffodil (engleski), Sea Lily (engleski), lliri de mar (španjolski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von der Dr. Werner Klinkhardt, Leipzig
      ADAMOVIĆ, L. (1929): Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Gustav Fischer Verlag, Jena.
      HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
      HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
      KOVAČEVIĆ, J. (1971): Rijetko cvijeće Dalmacije. Hortikultura 38(1):2–3.
      PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
      PAVLETIĆ, ZI. (1975): Analiza flore otoka Bi{eva. Acta Bot. Croat. 34:159–170.
      PAVLETIĆ, ZI. (1995): Ugrožene biljke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenja sa simpozija »Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta«, Pomena, otok Mljet 4–10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 285–291.
      PETTER, F. (1852g): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(6):42.
      RAJEVSKI, L. (1969): Prilog poznavanju flore južnojadranskog primorja. Acta Bot. Croat. 28:459–465.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1991–1992a): Biljni svijet otoka Mljeta. Ekol. glas. 2(7–8):8–13.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1994g): Pancratium maritimum L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 391–392.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠEGULJA, N. (1998): Biljni svijet pjeskovito – šumovite i muljevite obale našeg Jadrana. Ekol. glas. 6(8):21–27.
      TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
      TRINAJSTIĆ, I. (1995d): Vegetacijske značajke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenja sa simpozija »Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta«, Pomena, otok Mljet 4–10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 247–269.
      UNGAR, S. (1972): Novi prilog flori poluotoka Pelješca. Acta Bot. Croat. 31:217–220.
      VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.