CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Ophioglossum lusitanicum L. (FOTO S. Brana)

zimski jednolist

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001967

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A3ac; B2b(iii,iv); D?)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (Ex -)

    • Citat
    Marković, Lj., Palković, M. (2005): Ophioglossum lusitanicum L. (HRCP001967). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1967. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ljerka Marković
    • Suradnik/ci
      M. Palković
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.3.1 Nomadska ispaša, 2.3.2 Ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama malog razmjera, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Antropogeni utjecaji na staništu uz malen broj lokaliteta i jedinki. Svojta je u Crvenoj knjizi iz 1994. procijenjena kao nestala (MARKOVIĆ 1994c). Tada da su slovenski botaničari (E. i M. Mayer, T. Wraber) 1974. i 1975. god. pronašli zimski jednolist između Pule i Premanture. U novije vrijeme ta je rijetka vrsta nađena i na novim lokalitetima južne i zapadne Istre (WRABER 2001, S. Brana, M. Kaligarič i J. Topić, usmeno priopćenje).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane.
    • Potrebne mjere očuvanja
      5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskog plana zaštite ove vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Zimski jednolist je niska (2–10 cm) višegodišnja paprat s kratkim podzemnim podankom, iz kojega se svake godine razvija većinom po jedan list, rjeđe 2–3. Listovi dugi 0,5–6 (–8) cm, s peteljkom, koja se većim dijelom nalazi pod zemljom, sastavljeni su iz dva zasebna dijela, neplodnog i plodnog. Neplodni (sterilni) dio lista je žutozelene boje, nerazdijeljen, plosnat, s mrežastom nervaturom bez slobodnih ogranaka. Oblikom je suličast, cijela ruba, pri dnu klinasto sužen poput drška, a na vrhu šiljast. Plodni (fertilni) dio lista, koji znatno nadvisuje neplodni, nosi na duljem dršku, klasu sličnu, spljošteno valjkastu tvorevinu, dugu 5–15 mm, a široku 1–2 mm. U njoj su uronjena dva uzdužna niza sporangija, u svakom nizu po 3–12 sporangija. Sporangiji imaju višeslojnu stijenku, otvaraju se jednom poprečnom pukotinom, a sadrže brojne glatke spore. Sve su spore jednake (izospore), iz njih se razvijaju sitni dvospolni protaliji. Spore se razvijaju od veljače (prosinca) do svibnja. Prema životnom je obliku geofit. Broj kromosoma je 2n=250–260. Pripada mediteransko-atlantskom flornom elementu (FOURNIER 1961), odnosno stenomediteransko-subatlantskom (PIGNATTI 1982).
    • Staništa
      C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, D.3.4. Bušici, E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom, E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste na suhim travnjacima, u garizima i šumi alepskog bora, nižih primorskih priobalnih krajeva na nadmorskoj visini od 2–50 m. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.7532 Travnjaci kršina i mlječike (Chrysopogoni Euphorbietum nicaeensis), 32.B31 Ilirski bušici crvenog bušina (Cistus incanus), 32.B33 Ilirski bušici ljepivog bušina (Cistus monspeliensis), 32.143 Šumice alepskog bora (Pinus halepensis) s podslojem makije. GLCC/SSC. 14, 16.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Azori, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada; Sredozemlje i zapadna Europa, uglavnom u priobalju.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Mediteranska makroregija: sjevernoprimorska mezoregija (južna Istra), srednjoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Istra (nekoliko nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Kamenjak, Veruda, Ribnjak. Nalaz iz 19. stoljeća, koji nije kasnije potvrđen je i otočić Sv. Klement kraj otoka Hvara (PETTER 1852h).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Polypodiopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Ophioglossales
    • Porodica
      Ophioglossaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      luzitanski jednolist
    • Strana imena
      ofioglosso lusitanico (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • FOURNIER, P. (1961): Les quatre flores de la France. Ed. Paul Lechevalier, Paris.
      FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
      HIRC, D. (1905): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 161:145–239.
      MARKOVIĆ, LJ. (1994c): Ophioglossum lusitanicum L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 326–327.
      PETTER, F. (1852h): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(13):97–98.
      PIGNATTI, S. (1982): Flora d’Italia 1. Edagricole, Bologna.
      TOMMASINI, M. (1873b): Die Flora des südlichsten Theiles von Istrien bei Promontore und Medolino. Oesterr. Bot. Z. 23(8):257–263.
      VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
      WRABER, T. (2001): Portugalski kačji jezik (Ophioglossum lusitanicum) zanimljiva rastlinica iz južne Istre. Proteus 9–10(63):406–411.