CRVENI POPIS
Natrag
Keslerova krkuša
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001928
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Gobio kessleri Dybowski, 1862 (HRCP001928). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1928. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Milorad Mrakovčić
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Vrsta nema gospodarskoga značenja. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.5.; 6.3.8. Vrsta je osjetljiva na onečišćenje, na promjene temperature vode i regulacije vodotoka kojima se uništavaju njezina staništa i mrijestilišta. Osobito je osjetljiva na ujezerivanje zbog pregradnje rijeka i s takvih mjesta uglavnom nestaje. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.2.2.; 3.; 4.1.; 4.4.2. Potrebno je spriječiti onečišćenja, zabraniti regulacije rijeka i zaštititi mrijesna staništa. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Keslerova krkuša duga je 10–12 cm, a najviše 15 cm. Leđa su joj tamnosiva. Na bočnim stranama tijela uočljive su tamne pjege, koje se katkada spoje u izduženu prugu. Crne su pjegice, kojima su posute leđna i repna peraja, nejasne. Ljuske su tanke i lako otpadaju, a na grlu ih i nema. U bočnoj pruzi svaka ljuska ima dvije crne pjegice, i to jednu iznad, a drugu ispod otvora. Brčići dosežu gotovo do stražnjeg kraja preoperkuluma. Oči su razmjerno velike. Analni otvor je u sredini, između početka podrepne i trbušne peraje. Keslerova krkuša je razmjerno rijetka vrsta koja se uglavnom zadržava u skupinama (jatima) od nekoliko desetaka jedinka. Hrani se beskralješnjacima dna, posebno račićima, ličinkama trzalaca i ostalih kukaca, a manje algama. Razmnožava se u proljeće, od svibnja do lipnja, u tekućicama s pjeskovitim dnom. Ženka odlaže jaja parcijalno, i to 2 000–3 000 jaja. Životni vijek joj je oko pet godina, iako su zabilježene i nešto starije jedinke. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Keslerova krkuša je reofilna vrsta koja živi u potocima i rijekama ili bar njihovim dijelovima gdje je tijek vode brži (Physis 24.13–24.15). Najčešće dolazi na istim staništima gdje i druge reofilne vrste riba poput mrene i podusta. Nastanjuje pliće dijelove vodotoka s pješčano-kamenitim dnom. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Keslerova krkuša rasprostranjena je u istočnoj i jugoistočnoj Europi, u sljevovima Dunava, Dnjestra, Vistule, Vardara i pojedinih rijeka u Grčkoj. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj nastanjuje rijeke dunavskog slijeva. Učestalost: rijetka vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Cypriniformes - Porodica
Cyprinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Kessler’s gudgeon, Sand gudgeon (engleski); Kessler Gründling (njemački) - Locus typicus
rijeka Dnjestar kraj Mogileva, Ukrajina
- Bibliografija
- -