CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

zlatna jezičnica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001897

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B2ab(ii,iii,v); C1)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Šegulja, N., Štefan, A. (2005): Ligularia sibirica (L.) Cass. (HRCP001897). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1897. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
    • Suradnik/ci
      A. Štefan
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta raste u dolini uz potok i u blizini naselja. Pojedini stanovnici sela vodom iz potoka navodnjavaju vrtove. Postavljanje crpka za vodu, sada u blizini staništa, može ugroziti lokalitet. Potencijalno širenje naselja može također ugroziti stanište, kao i prestanak košnje i progresivna sukcesija vegetacije.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Dosad nisu poduzete nikakve posebne mjere zaštite, iako je svojevremeno Zavodu za zaštitu prirode Republike Hrvatske odaslan prijedlog da se unutar nacionalnoga parka Plitvička jezera čitava dolina, u kojoj je vrsta nađena, stavi pod poseban, stroži režim zaštite. Svojta je posredno ipak zaštićena u tom nacionalnom parku.
    • Potrebne mjere očuvanja
      5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite te vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.). Nalazi se na popisu Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), popisu Emerald Network programa i popisu svojti Direktive o staništima (Annex IIb, IVb).
    • Potrebna istraživanja
      1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Zlatna jezičnica je visoka trajnica s kratkim podankom, čija je stabljika visoka 50–200 cm. Na prostoru parka većina je primjeraka visoka oko 100 cm, ali ima i onih koji su visoki i više od 250 cm. Stabljika je nerazgranjena, a na poprečnom presjeku šuplja. Donji listovi na dugim peteljkama čine rozetu, sjajni su, oblikom srcoliki, promjera 10–15 cm. Listovi stabljike nešto su manji i na kratkoj peteljci, a najgornji obuhvaćaju stabljiku. Na vrhu stabljike razvija se veliki, i do 60 cm dugački grozdasti cvat što ga grade brojne zlatnožute glavice. Rubni cvjetovi glavičastog cvata su jezičasti (8–10 cvjetova), a središnji cjevasti. Plod je kratka, smeđocrvena roška s bjelkastim papusom. Vrsta je prvi put zabilježena za floru Hrvatske na području nacionalnoga parka Plitvička jezera 1989. godine (ŠEGULJA et KRGA 1990c). Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=60. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Pripada subartičko-sibirskom flornom elementu. Zabilježena su neka ljekovita svojstva ove svojte. Uzgaja se na planinskom podruju sjeveroistočnog dijela Pirineja na visini 1400–1600 m/nm. Koristi se kao bioidikator (ANONYMUS 1992).
    • Staništa
      C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe, E.1.1.2. Poplavna šuma bijele vrbe , E.1.2. Poplavne šume topola, E.1.3. Šume bijele johe
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Vrsta je nađena u nacionalnom parku Plitvička jezera, na nadmorskoj visini od oko 680 m. Dolina se pruža u pravcu sjeverozapad-jug i otvorena je prema jugu i jugoistoku, dok su ostale strane okružene brdima različite visine. Mikroklima i specifični ekološki čimbenici uvjetuju osobit florni sastav, različit od onog susjednih prostora. Zlatna jezižnica razvija se na vlažnom i močvarnom travnjaku, uz potok i uz grmlje johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertner) i vrbe (Salix sp.). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.31 Vlažne livade beskoljenke (Molinio-Lathyretum pannonici), 41.C Jošici (šume i šikare johe), 44.13 Srednjoeuropski vrbici bijele vrbe (Salix alba L.) i topola (Populus spp.). GLCC/SSC. 14, 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Lička mezoregija. Lokaliteti. Vrsta je u Hrvatskoj zasad zabilježena samo na dva lokaliteta, koja su međusobno udaljena oko 1 km, oba na području nacionalnoga parka Plitvička jezera.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asterales
    • Porodica
      Asteraceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      (1823). Dict. Sci. Nat., ed. 2. [F. Cuvier] 26
      Karlsson, M. (2013-06-12 00:00:00) Checklista över Nordens kärlväxter (2013-04-23). Online: http://www.euphrasia.nu/checklista/
    • Ostala hrvatska imena
      sibirska jezičnjača
    • Strana imena
      Goldkolben (njemački), ligulaire de Sibérie (francuski), szibériai hamuvirág (mađarski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ŠEGULJA, N. (1994c): Ligularia sibirica (L.) Cass. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 278–279.
      ŠEGULJA, N., KRGA, M. (1990a): Neke karakteristike staništa i vegetacije vrste Ligularia sibirica (L.) Cass. – na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 16(1):47–52.
      ŠEGULJA, N., KRGA, M. (1990b): Prvo nalazište zlatne jezičnice u Hrvatskoj i Jugoslaviji otkriveno 1989. unutar Nacionalnog parka »Plitvička jezera«. Ekol. glas. 7–8:45.
      ŠEGULJA, N., KRGA, M. (1990c): Ligularia sibirica (L.) Cass. – eine neue Art der Jugoslawischen Flora. Acta Bot. Croat. 49:137–142.