CRVENI POPIS
Natrag
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
smuđ kamenjak
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001892
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Sander volgensis (Gmelin, 1788) (HRCP001892). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1892. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
nema dovoljno podataka za određivanje kategorije ugroženosti
- Globalna procjena
Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Vrsta je zanimljiva športskim ribičima. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 3.1.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8. S obzirom na to da o biologiji smuđa kamenjaka nema mnogo podataka, teško je točno navesti razloge njegove ugroženosti u Hrvatskoj. Poznato je, međutim, da promjene riječnih obala i uništavanje odgovarajućih mrijesnih staništa ima utjecaj na stanje populacija te zanimljive vrste. Mjestimično ga ugrožavaju i izlovom gospodarski ribolovci. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.2.2.2.; 1.3.3.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.3.; 4.4.2. Nužno je spriječiti regulacije rijeka i mijenjanje prirodnih riječnih obala, kao i daljnje onečišćenje vodotoka. Ograničiti izlov i uvesti najmanju mjeru za lov. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Na prvi pogled smuđ kamenjak sliči običnom smuđu, međutim na bokovima, od leđa do ispod bočne pruge ima pet do sedam istaknutih tamnih pruga. Osim toga, nema tzv. očnjaka (nekoliko većih i jačih zuba) i manji je od običnog smuđa. Naraste najviše do dužine oko 40 cm i težine oko 1 kg. Škržni poklopac mu je prekriven ljuskama. Leđne peraje se dodiruju, a donja čeljust ne zalazi u gornju. Manji primjerci hrane se zooplanktonom, a veće jedinke prvo se hrane beskralješnjacima i ličinkama riba, a zatim manjim ribama, pa čak i jedinkama svoje vrste. Smuđ kamenjak spolno sazrije u trećoj ili četvrtoj godini. Mrijesti se u travnju i svibnju na staništima s gustom podvodnom vegetacijom. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u slatkim i bočatim vodama blizu ušća rijeka u more (Physis 13, 24.15). Zadržava se u glavnom koritu rijeke, na dubljim mjestima s pješčanim dnom. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Smuđ kamenjak živi u rijekama koje utječu u Kaspijsko i Azovsko more sa sjevera (Volga, rijeke Urala), rijekama koje utječu u Crno more i u Dunavu. Na zapadu je rasprostranjen do pritoka Morave i Dunava kod Beča. Nađen je u donjem djelu rijeke Váh u Slovačkoj. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj boravi u slijevu Dunava, točnije, u donjim dijelovima Save i Drave. Učestalost: rijetka vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Perciformes - Porodica
Percidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Volga zander, Volga pikeperch (engleski); Wolgazander, Steinschill (njemački) - Locus typicus
rijeke Volga i Rhymnus (Ural, Rusija)
- Bibliografija
- -