CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

pijurica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001891

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Phoxinellus alepidotus Heckel, 1843 (HRCP001891). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1891 (DOI: https://doi.org/10.71545/4ajj-af97). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      nema dovoljno podataka za određivanje kategorije ugroženosti
    • Globalna procjena
      Osjetljiva - VU (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Slabo poznata vrsta, bez značenja u gospodarskom i športskom ribolovu.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.6.; 1.4.2.; 1.4.4; 1.4.6.; 2.2.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Zbog višestrukih pregradnja rijeke Cetine uništena su prirodna staništa, a sve veća naseljenost i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje smanjili su kakvoću voda (onečišćenje). Velik problem za populacije pijurice svakako je unos stranih vrsta poput babuške, štuke i dr. u slijev rijeke Cetine.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.2.2; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.4.2.; 5.7.2. U prvom redu treba stvarati ihtiološke rezervate i ograničiti regulacije i pregradnje vodotoka, a zatim i strogo zabraniti unos alohtonih vrsta. Svakako treba štititi sva krška, posebice podzemna vodena staništa.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Duljina tijela je 8–9 cm, a najviše 14 cm. Tijelo je izduljeno, ponešto zbijeno. Rostrum je kratak, zaobljen, a usta su završna do poludonja. Repni držak je kratak, kao i glava. Tijelo je uglavnom golo, a ljuskama je pokriveno samo u prednjem dijelu bočne pruge. Ljuske se uglavnom preklapaju, a ima ih 20 do 40. Leđa su tamnosmeđa, bokovi metalnoplavi, a trbuh srebrnast. Niz ljusaka u bočnoj pruzi završava iznad podrepne peraje ili ispred nje. Postoje muzejski primjerci s većim brojem ljusaka u bočnoj pruzi (53–70), no oni zapravo pripadaju novoj vrsti (P. pseudalpidotus). Hrani se ličinkama kukaca i račića te drugim beskralješnjacima. Pripada među litofilne vrste i mrijesti se na kamenito-šljunkovitom dnu u tekućoj vodi. Mužjaci u vrijeme mrijesta dobivaju mrijesne kvržice po prednjem dijelu tijela.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Pijurica je bentopelagička vrsta koja uglavnom prebiva u čistim, krškim vodama slabije protočnosti. Poput svih vrsta roda Phoxinellus, povlači se tijekom nepovoljnih razdoblja u podzemne vode (Physis 24.14–24.15).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Pijurica je zabilježena u Livanjskom, Duvanjskom, Glamo~kom i Sinjskom polju te u polju kod Bosanskog Grahova.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj je zabilježena samo u rijeci Cetini oko Sinja (Sinjsko polje). Prema prijašnjim podatcima dolazila je i u slijevu rijeke Neretve. Međutim, novim morfometrijskim i osteološkim istraživanjima jedinka roda Phoxinellus u slijevu Neretve, utvrđeno je da je ondje prisutna nova vrsta ovoga roda – Phoxinellus pseudalepidotus. Ona je morfološki veoma slična vrsti Phoxinellus alepidotus, a smatra se da je osim u Mostarskom blatu prisutna i šire u neretvanskom slijevu. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      podbila, podbjela gaovica
    • Strana imena
      Adriatic minnow (engleski); Adriatische Erlitze (njemački)
    • Locus typicus
      vode oko Livna, Bosna i Hercegovina
    • Bibliografija
    • -