CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

pijurica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001891

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Phoxinellus alepidotus Heckel, 1843 (HRCP001891). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1891. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Milorad Mrakovčić
    Andreja Brigić
    Ivana Buj
    Marko Ćaleta
    Perica Mustafić
    Davor Zanella
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    nema dovoljno podataka za određivanje kategorije ugroženosti
  • Globalna procjena
    Osjetljiva - VU (1996)
  • Europska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjena - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Slabo poznata vrsta, bez značenja u gospodarskom i športskom ribolovu.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.6.; 1.4.2.; 1.4.4; 1.4.6.; 2.2.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Zbog višestrukih pregradnja rijeke Cetine uništena su prirodna staništa, a sve veća naseljenost i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje smanjili su kakvoću voda (onečišćenje). Velik problem za populacije pijurice svakako je unos stranih vrsta poput babuške, štuke i dr. u slijev rijeke Cetine.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    IUCN mjere zaštite: 1.2.2; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.4.2.; 5.7.2. U prvom redu treba stvarati ihtiološke rezervate i ograničiti regulacije i pregradnje vodotoka, a zatim i strogo zabraniti unos alohtonih vrsta. Svakako treba štititi sva krška, posebice podzemna vodena staništa.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Duljina tijela je 8–9 cm, a najviše 14 cm. Tijelo je izduljeno, ponešto zbijeno. Rostrum je kratak, zaobljen, a usta su završna do poludonja. Repni držak je kratak, kao i glava. Tijelo je uglavnom golo, a ljuskama je pokriveno samo u prednjem dijelu bočne pruge. Ljuske se uglavnom preklapaju, a ima ih 20 do 40. Leđa su tamnosmeđa, bokovi metalnoplavi, a trbuh srebrnast. Niz ljusaka u bočnoj pruzi završava iznad podrepne peraje ili ispred nje. Postoje muzejski primjerci s većim brojem ljusaka u bočnoj pruzi (53–70), no oni zapravo pripadaju novoj vrsti (P. pseudalpidotus). Hrani se ličinkama kukaca i račića te drugim beskralješnjacima. Pripada među litofilne vrste i mrijesti se na kamenito-šljunkovitom dnu u tekućoj vodi. Mužjaci u vrijeme mrijesta dobivaju mrijesne kvržice po prednjem dijelu tijela.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pijurica je bentopelagička vrsta koja uglavnom prebiva u čistim, krškim vodama slabije protočnosti. Poput svih vrsta roda Phoxinellus, povlači se tijekom nepovoljnih razdoblja u podzemne vode (Physis 24.14–24.15).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pijurica je zabilježena u Livanjskom, Duvanjskom, Glamo~kom i Sinjskom polju te u polju kod Bosanskog Grahova.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva U Hrvatskoj je zabilježena samo u rijeci Cetini oko Sinja (Sinjsko polje). Prema prijašnjim podatcima dolazila je i u slijevu rijeke Neretve. Međutim, novim morfometrijskim i osteološkim istraživanjima jedinka roda Phoxinellus u slijevu Neretve, utvrđeno je da je ondje prisutna nova vrsta ovoga roda – Phoxinellus pseudalepidotus. Ona je morfološki veoma slična vrsti Phoxinellus alepidotus, a smatra se da je osim u Mostarskom blatu prisutna i šire u neretvanskom slijevu. Učestalost: rijetka vrsta


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Teleostei (prave koštunjače)
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cyprinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
  • Ostala hrvatska imena
    podbila, podbjela gaovica
  • Strana imena
    Adriatic minnow (engleski); Adriatische Erlitze (njemački)
  • Locus typicus
    vode oko Livna, Bosna i Hercegovina
  • Bibliografija
  • -