CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

sabljarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001888

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Pelecus cultratus (Linnaeus, 1758) (HRCP001888). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1888. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      nema dovoljno podataka za određivanje kategorije ugroženosti
    • Globalna procjena
      Nedovoljno poznata vrsta - DD (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Ima manje značenje u komercijalnom ribolovu jugoistočne Europe, gdje je brojnija, a lovi se u mreže i vrše. Zanimljivo je da ljuske ove vrste sadrže srebrnaste kristaliće guanina koji se prerađuju za presvlačenje umjetnih bisera. Meso je masno i puno kostiju, pa se za prehranu najčešće poslužuje dimljena.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.4.6.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.7. Prema postojećim podatcima, sabljarku ugrožavaju onečišćenje i uništavanje riječnih staništa te pregradnja i regulacije vodotoka. Osjetljivost na različite utjecaje proizlazi i iz činjenice da vrsta ima pelagička jaja i da sporo sazrijeva.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 3.; 4.1.; 4.3.; 4.4.2. O populacijama sabljarke u Hrvatskoj gotovo i nema podataka, pa bi svakako trebalo istraživanjima utvrditi njezin pravi status. Nužno je smanjiti onečišćenje voda i regulacije rijeka i tako pokušati osigurati povoljna staništa za život i mrijest sabljarke.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Dosegne težinu od 3,5 kg, a dužinu od 60 cm, premda je obično duga 30 do 50 cm. Tijelo sabljarke je produljeno i jako bočno spljošteno, s neobično ravnim leđima. Bočna pruga je karakteristična i vijuga duž tijela. Ljuske su male i lako otpadaju. Leđna peraja je smještena daleko straga na tijelu, pa se nalazi iznad podrepne. Prsne peraje su toliko dugačke da dopiru do osnova trbušnih peraja. Od grla do analnog otvora proteže se izražen trbušni greben na kojemu nema ljusaka. Hranu uzima gornjim ustima s površine vode ili u površinskom sloju. Mlade se jedinke hrane bentoskim i planktonskim račićima, ličinkama i odraslim kukcima, a kad odrastu jedu veće beskralješnjake i manje ribe. U Azovskom moru poduzimaju dnevne migracije vezane uz kretanje planktona. Mrijeste se od svibnja do lipnja u slatkim i brakičnim vodama. Neke populacije migriraju uzvodno radi mrijesta. Ženka izbacuje 10 000–60 000 jaja u tok rijeke jer su pelagička (plivajuća). Inkubacija je kratka, traje tri do četiri dana. Spolnu zrelost dostižu u trećoj ili četvrtoj godini. Sporije rastu i sazrijevaju od drugih srodnih vrsta, a i životni vijek im je dulji. Najveća zabilježena starost iznosi više od 15 godina.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Sabljarka se okuplja u jata u donjim tokovima rijeka i estuarijima, ali i u nekim nizinskim jezerima (Physis 24.14–24.15). Najčešće bira dijelove rijeke gdje je tok brži i zadržava se u površinskom sloju, što se može vidjeti u građi tijela i smještaju usnog otvora.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Sabljarka nastanjuje donje tokove rijeka i bočate vode Balti~kog, Crnog i Azovskog mora te Kaspijskog i Aralskog jezera. U Skandinaviji živi u južnoj Švedskoj i jugoistočnoj Finskoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta U Hrvatskoj je zabilježena u rijekama Savi, Dravi i Dunavu. Učestalost: rijetka vrsta


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      WoRMS Editorial Board (1900-01-01 00:00:00) WoRMS - World Register of Marine Species
    • Ostala hrvatska imena
      britvač, kosač, nož, sabljar
    • Strana imena
      Ziege, Sabre carp, Chekhon (engleski); Ziege, Sichling (njemački)
    • Locus typicus
      Baltičko more
    • Bibliografija
    • -