CRVENI POPIS
Natrag
Herbarski primjerak vrste Koeleria glauca (Schrad.) DC. sabran 1875. u Slavoniji, leg./det. F. Vukotinović (FOTO D. Mihelj, I. Rešetnik)
smilica sinja
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001885
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (RE?) A4ac; B1ab+2ab(ii,iii))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šegulja, N., Nikolić, T., Kumbarić, A., Praljak, I. (2005): Koeleria glauca (Spreng.) DC. (HRCP001885). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1885. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Nedeljka Šegulja
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Alma Kumbarić
Iva Praljak
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Nestanak staništa, obrastanje pijesaka prirodnim progresivnim sukcesijama. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite ove vrste, kao i zaštita pjeskovitih travnjaka Podravine na kojima dolazi, osobito Đurđevačkih (poseban botanički rezervat) i Kloštarskih pijesaka (NN 81/99, 3. 8. 1999.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Sinja smilica je višegodišnja biljka, gustoga, busenastog rasta. Stabljika je visoka 10–45 (60) cm, snažna je, okruglasta ili slabo izbrazdana, a pri bazi zadebljala. U donjem dijelu je gola, a u gornjem maljava. Listovi sterilnih izdanaka dugi su 2–5 cm, savijeni ili, rjeđe, ravni, kruti, modrikastosivkasto zeleni i srebrnasto hrapavi. Rukavci su razvijeni kao goli, maljavi ili gusto dlakavi, a kada ostare, nitasto se raspadaju. Cvat je izdužena metlica, duga do 12 cm, klasastoga oblika, pri bazi često isprekidana. Os metlice je gusto maljava. Klasići su dugi 4–5 mm, a sadrže 2–3 gotovo sjedeća i sjajna cvijeta, blijedozelenkaste boje. Pljevice su nejednake, suličaste, ušiljene, blijedozelene ili smeđe, gole do slabo maljave. Obuvenac završava malim šiljkom, a bar u gornjem dijelu slabo je maljav. Sinja smilica je biljka polusvjetla, pokazatelj toplih staništa i suhih tala najsiromašnijih dušikom. Svojta pripada pontsko-sarmatskom flornom elementu. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=14 (28, 42, 70). Cvjeta od svibnja do kolovoza. Ima hortikulturno značenje. - Staništa
C.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Pjeskovita tla obrasla vegetacijom sveze Festucion vaginatae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 64.713 Panonski pionirski travnjaci na sipinama (Corynephori-Festucetum vaginatae subass. initiale), 64.716 Šikare na panonskim pijescima, 64.717 Šume na panonskim pijescima. GLCC/SSC. 3. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belegija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Švedska, uključujući Öland i Gotland. - Nacionalna rasprostranjenost
Gornjoposavska i podravska mezoregija. Lokaliteti. Đurđevački pijesci, Podravski pijesci. Dvojbeni su navodi za Rude kod Samobora i okolicu Zagreba (Šestine i Markuševac – nalazi s kraja 19. st. u novije vrijeme nisu potvrđeni, NEILREICH 1868, SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869), a i nalaz u Lici (NEILREICH 1868). Novijih potvrda prisutnosti svojte nema, pa je kandidat i za kategoriju regionalno izumrle svojte (RE).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Poales - Porodica
Poaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Blue Hairgrass (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
SOKLIĆ, I. (1943): Biljni sviet Podravskih piesaka. Hrvatski šumarski List 67:3–34.