CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

kitajbela

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001884

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c; B2b(i,ii,iii,iv))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Kovačić, S., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Kitaibela vitifolia Willd. (HRCP001884). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1884. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
  • Suradnik/ci
    Sanja Kovačić
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak staništa pod stalnim i jakim antropogenim utjecajem.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kadivka je robustna zeljasta trajnica, visoka do 3 m, brojnih, debelih, uspravnih stabljika, slabo razgranjenih i obraslih čekinjastim dlakama. Listovi su dlanoliko-krpasti (lat. vitifolia, koja ima listove nalik na vinovu lozu), promjera do 18 cm, na bazi srcasti, na dugim peteljkama (do 15 cm). Srednji dio lista produžen, postrani dijelovi trokutasti, na rubu pilasti, s kratkim rijetkim dlačicama. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima listova, pojedinačno ili po 2–4 zajedno, u vršnim metlicama, bijeli do blijedoružičasti, aktinomorfni i dvospolni, promjera 5–7 cm. Vjenčić je dug 2,5 cm i širok 2 cm. Čaška je građena od 5 lapova, s vanjskom čaškom (epicalyx) od 6–9 pri bazi sraslih listi}a, malo dužih i širih od lapova, bijelo-dlakavih. Prašnici su brojni i srasli u cijev u kojoj se nalazi vrat tučka, na vrhu razdijeljen na više nitastih ogranaka. Pretinci plodnice poredani su oko vrata nepravilno, u više redova (najčešće pet) koji stoje jedan nad drugim (važno sistematsko svojstvo!). Tako nastaje kuglasti, tamnosmeđi plod kalavac (schizocarpus), nalik na glavicu, koji se raspada na veliki broj jednosjemenih plodića što se otvaraju na leđnoj strani. Kadivka pripada balkanskom flornom elementu. Taj monofiletski, endemični rod raste u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, možda i Mađarske i Rumunjske. Autor vrste, njemački botaničar i direktor Botaničkoga vrta u Berlinu, Karl L. Willdenow (1765–1812), dao je ime rodu po svom kolegi, mađarskom botaničaru i direktoru Botaničkog vrta u Budimpešti, Paulu Kitaibelu (1757–1817). Vrsta je poznata i u hortikulturi: zbog svoje otpornosti i lijepih cvjetova preporučuje se za tzv. »divlje vrtove« na sunčanim položajima. Prema životnom je obliku hamefit. Broj kromosoma je 2n=42, 44. Cvjeta od lipnja do kolovoza.
  • Staništa
    A.2.7.3. Strme odronjene obale tekućica, C.5.1. Šumski rubovi, I.2. Mozaične kultivirane površine, I.5.3. Vinogradi, I.7.1.1. Drvoredi na međama kultiviranih površina, I.7.1.2. Živice na međama kultiviranih površina
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na vlažnim mjestima uz putove, nasipe i strme obale rijeka, u vinogradima, uz rubove prorijeđenih šuma i šikara. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.716 Kontinentalne miješane sastojine riječnih rubova (Senecio fluviatilis, Calystegia sepium, Eupatorium cannabinum, Epilobium hirsutum, Urtica dioica), 37.72 Nitrofilne zajednice sjenovitih rubova šuma i živica (Alliarion), 82.2 Rubovi oranica, 83.21 Vinogradi, 84 Drvoredi, živice, seoski mozaični krajolici. GLCC/SSC. 10.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: +Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora (Kosovo, Srbija) (?). Balkanski endem.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Istočni dijelovi istočno-panonske makroregije. Lokaliteti. Borovik, Ilok, Rakovac, Sotin, Stražilovo, Šarengrad (vjerojatno nestala), Vučidol, okolica Vukovara.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Malvales
  • Porodica
    Malvaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    dlanastolisna kadivka, Kitajbelovka
  • Strana imena
    Kitaibelie (njemački)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BORBÁS, V. (1891a): Slavonien, Croatien und Fiume. Oesterr. Bot. Z. 41(4):142–148.
    HIRC, D. (1906e): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 167:8–128.
    MICEVSKI, K., DRENKOVSKI, R. (1968): Rasprostranjenost na Kitaibelia vitifolia vo Makedonija. Fragm. Balc. Mus. Maced. Sci. Nat. ed. 6, 14(149):137–140.
    RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1985): Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasn. Šumske Pokuse 23:223–352.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.