CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

obični ljepušak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001882

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Nikolić, T., Regula-Bevilacqua, Lj., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Hydrocotyle vulgaris L. (HRCP001882). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1882. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Ljerka Regula-Bevilacqua
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak močvarnih i vodenih staništa ljudskim djelovanjem.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parku prirode Lonjsko polje i u Ramsarskom području donjega toka Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđeno osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite močvara i voda, staništa i ove svojte (NN 81/99, 3. 8. 1999.)
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Obični ljepušak je žućkastozelena, sjajna trajnica ili, katkad, dvogodišnja biljka. Ima tanku, puzavu ili kratko uspravnu stabljiku, koja se na nodijima zakorjenjuje. Listovi su okruglasto štitasti, goli ili s donje strane rijetko dlakavi, sa suhokožičastim palistićima. Peteljka je duga, u mladosti dlakava, a pričvršćena je u sredini plojke koja je na rubu pliće ili dublje narovašena i ima 7–9 žila. Cvjetovi su maleni, bjelkasti ili crvenkasti, obično njih po pet skupljeno u jednostavni štitac u obliku glavice. Često su razvijena dva štitca. Plodnica je nadrasla. Plodovi su crvenkastobradavičasti sa tri rebra. Uspijeva na glinastim tlima, siromašnim dušikom, nepropusnim za vodu i s manjkom kisika. Dobro podnosi kolebanja u vodnom režimu. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Broj kromosoma je 2n=96. Prema flornom elementu je subatlantsko-euroazijska biljka. Općenito je vema varijabilna vrsta.
  • Staništa
    A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vrsta raste na vlažnim, močvarnim i poplavljenim mjestima unutar zajednice tršćaka. Prema nekim autorima je diferencijalna vrsta asocijacije Cladietum marisci. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.21 Zajednice velikih šaševa (Magnocaricion), 53.33 Močvarne sastojine ljutka (Cladium mariscus). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Azori, Belgija, Bosna i Hercegovina, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Srbija i Crna Gora (Crna Gora, Srbija), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Gornjoposavska i zagorska mezoregija, srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Lonjsko polje, Moslavina, Pag (Velo Blato, Kolansko Blato), područje donje Neretve, Trakošćan, Vransko jezero, okolica Zadra.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Apiales
  • Porodica
    Apiaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    vodeni pupakčić, štitolistni pupac, ljubljančice
  • Strana imena
    Marsh Pennywort (engleski), hydrocotyle commun (francuski), ecuelle-d'eau (francuski), Wassernabel (njemački), vodni popnjak (slovenski), soldinella acquatica (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    HAYEK, A. (1927): Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae, vol. I., Dahlem, Berlin.
    HIRC, D. (1908a): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 173:38–136.
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.