CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

vlasulja bradica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001875

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4ac; B1b(i,ii,iii,iv))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Nikolić, T., Alegro, A., Praljak, I. (2005): Festuca vaginata Waldst. & Kit. ex Willd. (HRCP001875). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1875. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak staništa primarno zbog zaraštanja prirodnim sukcesijama.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u dijelu svojeg areala u posebnom botaničkom rezervatu Đurđevački pijesci.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste, kao i zaštita pjeskovitih travnjaka Podravine općenito, osobito Đurđevačkih i Kloštarskih pijesaka, na kojima dolazi (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vlasulja bradica je trajnica, visoka 20–60 cm, koja raste u gustim busenovima, s mnogobrojnim sterilnim izdancima koji izrastaju unutar najdonjih rukavaca. Stabljike su gole, glatke, žljebaste i s dva koljenca. Rukavci sterilnih izdanaka otvoreni su do baze, snažno nahukani, u donjem dijelu ponekad gusto dlakavi, a na vrhu s dvije postrane zaokružene uške. Ligula je vrlo kratka i kratko trepavičava. Listovi sterilnih izdanaka, široki 0,6–1,2(–1,4) mm, glatki su, kruti, jako pepeljavo nahukani i žljebasto savijeni. U poprečnom presjeku su ovalni s 9–13 žila, na unutarnjoj strani dlakavi, s 4(–6) plitkih žljebova, a sklerenhim tvori neprekinuti prsten koji je na stranama nešto deblji nego na dnu presjeka. Cvat je metlica duga 8–20 cm, duguljasto jajasta oblika, raširena samo u vrijeme cvatnje. Os metlice je glatka ili u gornjem dijelu hrapava. Plavozeleni i nahukani klasići imaju 3–7 cvjetova, do vrha četvrtog klasića dugi su 4,5–6,5 mm. Pljevice su međusobno nejednake, donja je s jednom žilom i (1,5–)2–3 mm duga. Gledano sa strane, usko je suličasta, šiljasta ili ušiljena. Gornja ima tri žile, duga je 2,5–3,7 mm, široko suličasta, zaokružena ili kratko ušiljena. Obuvenci imaju pet žila, dugi su 3–4,5 mm, suličasto jajasti, na gornjem kraju zaokruženi, ušiljeni ili s 0,5(–1) mm dugom osati, goli, rjeđe u gornjem dijelu kratko trepljasti. Košuljice imaju dvije žile, duge su kao i obuvenci i suličasta oblika. Prašnice su duge 1,7–2,5 mm. Plod je gol i srastao s obuvencem i košuljicom. Broj kromosoma je 2n=14. Cvjeta u lipnju i srpnju. Prema životnom je obliku hemikriptofit.
  • Staništa
    C.3.2.1. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na pješčanim livadama i dinama diluvijalnog postanka, na slobodnom, vapnencem uglavnom bogatom do slabo kiselom, humusom siromašnom pjeskovitom tlu koje se brzo isušuje i lako zagrijava. Karakteristična je vrsta sveze Festucion vaginatae, a raste u asocijaciji Corynephori-Festucetum vaginatae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 64.713 Panonski pionirski travnjaci na sipinama (Corynephori-Festucetum vaginatae subass. initiale). GLCC/SSC. 3.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađaraska, Rumunjska, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Srbija i Crna Gora (Srbija).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadnopanonska makroregija. Lokaliteti. Đurđevački pijesci, okolica Molvi, Podravske Sesvete, Slavetić (dvojbeni navodi za Bjelolasicu – BOLLER 1893).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Magyar csenkesz (mađarski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BOLLER, A. A. (1893): Zur Flora der grossen Kapela. Verh. Zool.-Bot. Vereins Wien 42:249.
    CESTAR, D., HREN, V., KOVAČEVIĆ, Z., MARTINOVIĆ, J., PELCER, Z.(1985): Tipovi nizinskih šuma zapadne Podravine. Rad. Šum. inst. 20(67):1–76.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    KRANJČEV, R. (1975): Đurđevački pijesci danas. Priroda 64(10):293–295.
    KRANJČEV, R. (1979): Živi svijet Đurđevačkih pijesaka. Priroda 67(8):246–248.
    KRANJČEV, R. (1995b): Priroda Podravine. Mali princ, Koprivnica.
    SOKLIĆ, I. (1941a): Biljni pokrov Podravskih pijesaka. Priroda 31(9–10):205–213.
    SOKLIĆ, I. (1941b): Podravski pijesci domovina psamofita. Priroda 31(2):47–56.
    ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1993–1994): Osobitosti biljnog svijeta Podravine. Ekol. glas. 3(5–6):23–29.