CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Eleocharis uniglumis (Link) Schult., lokalitet Rečice (FOTO J. Topić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

jednopljevična jezernica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001871

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Dobrović, I. (2005): Eleocharis uniglumis (Link) Schult. (HRCP001871). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1871. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Iva Dobrović
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Isušivanje močvarnih i vlažnih travnjaka, gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđeno osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite močvara i voda, staništa i ove svojte (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Jednopljevična jezernica višegodišnja je zeljasta biljka, s dobro razvijenim puzavim podankom, visoka 20–40 cm. Stabljika je tanka i čvrsta, u promjeru svega 1,5 mm široka, tamnozelena, glatka i često sjajna. U stabljici je 15–20 provodnih žila, koje izvana nisu uočljive kada je biljka suha. Na fertilnim stabljikama razvijeni su samo rukavci (bez plojka), koji pri dnu obuhvaćaju stabljiku. Stabljika, rizom i rukavci su pri bazi crvenkastoružičasti. Na stabljici je samo jedan terminalni klasić, do 12 mm dug, jajolik, tamnosmeđ, s 10–30 cvjetova, koji su međusobno više razmaknuti nego cvjetovi u klasićima ostalih vrsta ovoga roda. Pljevice klasića poredane su kao crepovi na krovu, a najdonja pljevica obuhvaća uvijek čitav klasić. Cvjetovi su dvospolni, a tučak ima dvije stigme. Ocvjeće je s najviše šest slabo razvijenih čekinjica, koje su tek nešto duže od ploda. Plod je žutosmeđi oraščić. Ostaci ocvjeća sudjeluju u rasprostranjivanju. Jednopljevična jezernica prema životnom je obliku hidrofit. Cvate od svibnja do kolovoza (rujna). Prezimljava sa zelenim listovima, ali ih obično mijenja u proljeće. Broj kromosoma je veoma promjenjiv, 2n=(40–44) 46 (54–92). Prema flornom elementu je euroazijsko-mediteranska vrsta. Rasprostranjena je po gotovo čitavoj Europi, no rijetka je na jugu Europe, pa tako i u Hrvatskoj.
  • Staništa
    A.4.1.2. Visoki šaševi i šiljevi, C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U slatkovodnim i zaslanjenim močvarama i na vlažnim livadama, kod izvora. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.21 Zajednice velikih šaševa (Magnocaricion), 37.23 Subkontinentalne poplavne livade (Cnidion). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: ?Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Sardinija, Srbija i Crna Gora (Srbija), Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raspršena nalazišta u većem broju mezoregija, sjeverno i južno primorska mezoregija, goranska i lička mezoregija, pokupska i gornjopodravsko-međimurska mezoregija. Lokaliteti. Staro selo (Brušane), Gajnski čreti, Ugovoro u zaleđu Krasice, Pula, Mljet, Žabnik.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Böcher, T.W., Holmen, K. & Jakobsen, K. (1978). P. Haase & Søns Forlag, Copenhagen, Denmark ISBN 87-559-0385-1
    Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Slender Spike-rush (engleski), héléocharis a une écaille (francuski), einspelzige Sumpfbinse (njemački), travnozelena sita (slovenski), giunchina con una brattea (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
    ILIJANIĆ, LJ. (1968): Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatiens. Acta Bot. Croat. 26/27:161–180.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43:119–142.