CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

trnovita ježika

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001870

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (R -)

    • Citat
    Šegulja, N., Nikolić, T., Mihelj, D., Sinovčić, A. (2005): Echinophora spinosa L. (HRCP001870). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1870. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Darko Mihelj
      A. Sinovčić
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestanak staništa. Biljka je prilagođena pjeskovitim obalama privlačnim turistima. Zbog trnovite stabljike kupači je uništavaju. Također, s pojedinih se staništa pijesak odvozi u građevinske svrhe.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u dijelu svojeg areala u Ramsarskom području donjega toka Neretve.
    • Potrebne mjere očuvanja
      5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđeno osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite pješčanih obala (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Ježika je polugrm, ± je obrasla dlakama i visoka do 50 cm (ponekad i do 80). Njezin razgranjeni podanak može biti dug i do nekoliko metara. Stabljika je razgranjena, izbrazdano gola. Listovi su dvotruko perasto sastavljeni i kruti. Liske su gore izbrazdane, trnovitih vrhova (otuda bodljikavost cijele biljke). Pricvjetnih listova i brakteola ima 5–10. Duguljasto su suličaste do duguljaste i k tome trnovite. Cvjetovi se pojavljuju u 5–8 zrakastim štitcima. Svaki pojedinačni štitac sastoji se od jednoga središnjeg dvospolnog cvijeta i većeg broja okolnih jednospolnih muških cvjetova. Latice cvjetova su bijele, a samo rijetko ružičaste. Maljave su u stražnjem dijelu, a vanjske su veće od unutarnjih. Plod je kalavac, jajasto duguljasta oblika, s vratom koji na njemu trajno ostaje i odrveni. U pojedinom štitcu sastavljenog cvata razvija se najčešće samo jedan plod. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Razmnožava se sjemenkama. U nekim dijelovima europskog areala korijen, sličan pastrnaku (Pastinaca sativa), služi prehrani. Prema tipu rasprostranjenosti je cirkummediteranska biljka.
    • Staništa
      F.2. Pjeskovita morska obala
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Morske obale, osobito obalni pijesci. Dolazi u sastavu asocijacije Agropyretum mediterraneum. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 16.2112 Mediteranske primarne dine (Agropyretum mediterraneum). GLCC/SSC. 3.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi: Alabnija, Baleari, Korzika, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Sjevernoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Hvar, Kaštel Novi, Lopud, Mljet, ušće Neretve, Pelješac, Prižba, okolica Splita, Vis, okolica Zadra, Župski zaljev.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Apiales
    • Porodica
      Apiaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      ježika, ježovka
    • Strana imena
      starre Stachedolde (njemački), Prickly Parnsnep (engleski), Prickly Samphire (engleski), Sea-parnsnip (engleski), panais épineux (francuski), porte-épines (francuski), equinòfora (francuski), critmo spinoso (talijanski), pastina camarina (talijanski), pastinaca spinosa (talijanski), carota spinosa (talijanski), finocchio litorale (talijanski), pasti naca marina (talijanski), zanahoria bastarda (španjolski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • HEĆIMOVIĆ, M., HEĆIMOVIĆ, S. (1986): Prikaz i analiza flore otoka Lopuda. Acta Bot. Croat. 45:119–135.
      HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
      HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
      RAJEVSKI, L. (1969): Prilog poznavanju flore južnojadranskog primorja. Acta Bot. Croat. 28:459–465.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1994a): Echinophora spinosa L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 179–180.
      TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
      TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
      TRINAJSTIĆ, I., JASPRICA, N. (1998): Vegetation of the class Ammophyletea Br.-Bl. et R. Tx 1943 in the southern part of the Croatian littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7:79–83.
      TURRILL, W. B. (1929): The Plant life of the Balkan-Peninsula. Oxford University Press, Oxford.
      UNGAR, S. (1972): Novi prilog flori poluotoka Pelješca. Acta Bot. Croat. 31:217–220.