CRVENI POPIS
Natrag-
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001868
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B2ab(ii,iii))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Dorycnium rectum (L.) Ser. (HRCP001868). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1868. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
- Suradnik/ci
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Mala populacija na ograničenom močvarnom staništu. Isušivanje u dolini Neretve ugrozilo bi populaciju. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena rastom u Ramsarskom području – donji tok Neretve. - Potrebne mjere očuvanja
5.1.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Dorycnium rectum je grmolika trajnica. Stabljika je pri dnu odrvenjela, visoka je 30–150 cm i prileglo dlakava. Listovi su sastavljeni od 5 liski, a donji par nalikuje palistićima. Cvjetovi dolaze u postranim glavicama, koje se sastoje od 15 do 40 cvjetova. Zupci čaške su jednaki, vjenčić je dug 5–6 mm i bijele ili ružičaste boje. Mahuna je duga 10–20 mm, oblikom linearno-duguljasta, a zaklopci na zrelom plodu su uvijeni. Prema životnom obliku je hamefit. Cvjeta u travnju i svibnju. Prema tipu rasprostranjenosti stenomediteranska je biljka. - Staništa
A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Biljka je nađena na vlažnom, humoznom tlu laganije teksture unutar zajednice Scirpo-Phragmitetum i, u manjem broju primjeraka, na ponešto ruderalnom staništu, uz cestu. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.1.1.2.1. Slatkovodni »suhi« trščaci, 53.1.1.2.2. Zaslanjeni »suhi« trščaci, 87.2 Ruderalne zajednice GLCC/SSC. 21, 26 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
→? populacija je stabilna; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Baleari, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. - Nacionalna rasprostranjenost
Južnoprimorska i sjevernomediteranska mezoregija. Lokaliteti. Zabilježena je u dolini Neretve blizu ušća, uz Baćinska jezera i na otoku Rabu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Fabales - Porodica
Fabaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
BOLÓS,O.DE &
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
TOPIĆ, J., ILIJANIĆ, LJ., VLADOVIĆ, D. (1996): Dorycnium rectum (L.) Ser. (Fabaceae), a new species in Croatian flora. Nat. Croat. 5(2):161–164.
VLAŠIĆ, J. (2002): Ruderalne biljke otoka Raba. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.