CRVENI POPIS
Natragmali vretenac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001866
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A1ce)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Zingel streber (Siebold, 1863) (HRCP001866). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1866. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
smanjenje brojnosti, smanjenje areala, smanjenje kvalitete staništa
- Globalna procjena
Osjetljiva - VU (1996) - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 1.3.7.; 1.4.6.; 2.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8. Osnovni uzroci ugroženosti malog vretenca su onečišćenje i regulacije vodotoka koje uzrokuju smanjeni protok i česta kolebanja razine vode. Probleme stvaraju i dominantne šaranske vrste s kojima je u izravnoj kompeticiji za stanište i prehrambene resurse. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.1.; 1.2.2.2.; 2.2.; 3.2.; 3.4.; 3.9.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2. Spriječiti regulacije rijeka i ujezerivanje, sačuvati reofilna staništa i područja s bržim tokom. Treba osnovati i ihtiološke rezervate i zabraniti lov živim mamcima. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Mali vretenac prosječno naraste 12–18 cm, a najviše do 22 cm. Tijelo mu je elegantno, vretenasto, s tankim i dugačkim repnim deblom. Dvije leđne peraje su razdvojene, a trbušne peraje prilično dugačke. Predzadnja kost škržnog poklopca je nazubljena, a on završava bodljom. Tijelo je sivkaste do zlatnosmeđe boje, s pet poprečnih tamnih pojasova. Živi u malim jatima od nekoliko jedinka, a aktivan je noću kad odlazi u pliće dijelove u potrazi za hranom. Hrani se pretežno beskralješnjacima, ribljom ikrom i ličinkama riba. Mrijesti se u ožujku i travnju, na čistim šljunkovitim dnima. Ženka odlaže ljepljivu ikru na kamenje. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u zoni mrene, deverike i balavca (Physis 24.14–24.15). Pridnena je riba i zadržava se u srednje dubokim, čistim, brzim vodama gdje ima puno kisika, a dno je pješčano ili šljunkovito. Zahvaljujući malom, tankom tijelu prilagođena je brzom protoku gornjih dijelova rijeka. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Mali vretenac nastanjuje porječje Dunava, od Bavarske u Njemačkoj do Crnoga mora. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta, endem dunavskog slijeva U Hrvatskoj živi u dunavskom slijevu, a nastanjuje rijeke Dravu, Kupu, Sutlu, Savu, Dunav i njihove pritoke. Učestalost: sporadična vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Perciformes - Porodica
Percidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
- Ostala hrvatska imena
baba, bogec, čep, fratar, kolčić, preslica - Strana imena
Streber (engleski); Streber (njemački) - Locus typicus
rijeke Dunav i Amper, Njemačka
- Bibliografija
- -