CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

vlasasta kositernica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000186

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Martinis, Z. (1994): Ephedra campylopoda C.A.Mey. (HRCP000186). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/186. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zlatan Martinis
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Osjetljiva, reliktna vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Na području srednje Dalmacije nije zamijećena izmjena brojnosti, ali u sjevernom dijelu areala pojedine populacije iščezavaju uslijed raznih negativnih antropogenih utjecaja. Jedan od glavnih uzroka je gradnja putova, cesta i turističkih objekata na njihovu staništu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Radi očuvanja genofonda treba je zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode, a nalazišta kod Karlobaga i u kanjonu Zrmanje proglasiti botaničkih rezervatima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Dvodomna, razmnožava se sjemenjem, ornitohorno a fakultativna i podzemnim vriježama. U kulturi se teže održava.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Kao heliofilna i kalcifilna biljka primarno naseljava pukotine i usjekline vapnenačkih stijena i kamenjare. Sekundarno joj je stanište na starim zidovima, gradinama, kamenolomima pa i točilima. Vrsta nije izraziti kserofit, jer iako podnosi veću suhoću zraka, ne podnosi i suhoću tla. U opsegu svog areala raste u sastavu mediteranske vegetacije stijena, sveze Centaureo-Campanulion, a i u stenomediteranskoj vegetaciji sveze Oleo-Ceratonion (Trinajstić, 1980, 1984). Sekundarno ulazi u sastav različitih antropogenih zajednica.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Javlja se u malim izoliranim populacijama od svega nekoliko primjeraka. Veće su populacije zamijećene duž Makarskog primorja i na otoku Hvaru. Mnoge populacije su nestalne - nestaju, a onda se nanovo jave na nekome drugome mjestu, čemu je uzrok vjerojatno ornitohorija. Na području srednje Dalmacije nije zamijećena izmjena brojnosti, ali u sjevernom dijelu areala pojedine populacije iščezavaju uslijed raznih negativnih antropogenih utjecaja. Jedan od glavnih uzroka je gradnja putova, cesta i turističkih objekata na njihovu staništu.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Istočnomediteranski florni element, u Hrvatskoj na svojoj sjeverozapadnoj granici areala. U Primorju raste u malim izoliranim populacijama u obalnom pojasu do 500 m nadmorske visine, od Karlobaga do dubrovačkog primorja. Dolinama krških rijeka Zrmanje, Krke i Cetine zadire i u kontinentalna zaleđe. Izolirane male populacije susreću se gotovo na svim dalmatinskim otocima (Bedalov, 1976; Hire, 1904; Kušan, 1969; Pevalek, 1930; Trinajstić, 1984).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gnetopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ephedrales
  • Porodica
    Ephedraceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    krhka kositernica
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Anić, M., 1942: Dendroflora otoka Brača. Glasn. šum. pok. 8 : 239-290. Zagreb.
    Anić, M., 1955: Žuti koprivić (Celtis tournefortii Lam.) na litoralnim padinama Velebita. Anali Inst. za eksp. šum. JAZU 1 : 221-281. Zagreb.
    Bedalov, M., 1976: Flora otoka Velog Drvenika. Glasn. Prirod. muzeja, ser.B (31) : 97-110. Beograd.
    Hirc, D., 1904: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 159: 124-126. Zagreb.
    Regula-Bevilacqua, Lj., Ilijanić, Lj., 1984: Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43: 119-142. Zagreb.
    Kušan, F., 1969: Biljni pokrov Biokova. Prir. istraž. 37. Acta Biol. 5: 1-224. Jugosl. akad. Zagreb.
    Pevalek, I., 1930: Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja Dugoga i Kornati. Vaskularna flora. Priodosl. istraž. Jugosl. akad. 16 : 119-158. Zagreb.
    Trinajstić, I., 1980: Aperçu syntaxonomique de la végétation der rochers de l'espace Adriatique. Stud. Geobot. 1(1): 203-212.
    Trinajstić, I., 1984: Vegetacija sveze Oleo-Ceratonion Br.-BI. u jadranskom primorju Jugoslavije. Acta Bot. Croat. 43: 167-173.