CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

razmaknuta gladica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001842

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c; B2b(ii,iii,v))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, L., Praljak, I. (2005): Corynephorus divaricatus (Pourr.) Breistr. (HRCP001842). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1842. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 3.2 Rudnici i kamenolomi
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Turizam, iskorištavanje pijesaka u građevinske svrhe.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskog plana zaštite pjeskovitih morskih obala (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Jednogodišnja trava. Stabljika je uspravna ili pridignuta, visoka 20–30, ponekad i 60 cm. Listovi su čekinjasto smotani i hrapavi. Rukavci su često grimizasti. Ogrljak je dug do 8 mm, a koljenca su crnkasta. Cvat je metlica duga do 20 cm, gusta sa stršećim ograncima, a poslije cvatnje stegnuta. Klasići su dugi 3,5–4 mm i blijedoljubičasto nahukani. Pljevice su lancetaste, šiljaste i na hrptu hrapave. Obuvenac je na vrhu izrubljen, s osati kraćom od pljevice. Pri osnovi cvijeta dlačice su duge oko ¼ do ½ obuvenca. Prema životnom je obliku terofit. Broj kromosoma je 2n=14. Pripada mediteranskom flornom elementu. Cvjeta u svibnju i lipnju.
  • Staništa
    F.2. Pjeskovita morska obala
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pješčane sipine na obalama mora. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 16.2 Pješčane sipine. GLCC/SSC. 3.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Otoci Mljet, Lopud i Koločep, poluotok Pelješac.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HEĆIMOVIĆ, M., HEĆIMOVIĆ, S. (1986): Prikaz i analiza flore otoka Lopuda. Acta Bot. Croat. 45:119–135.
    HEĆIMOVIĆ, M., HEĆIMOVIĆ, S. (1987): Flora otoka Koločepa. Acta Bot. Croat. 46:189–205.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    RAJEVSKI, L. (1969): Prilog poznavanju flore južnojadranskog primorja. Acta Bot. Croat. 28:459–465.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43:119–142.
    TRINAJSTIĆ, I., JASPRICA, N. (1998): Vegetation of the class Ammophyletea Br.-Bl. et R. Tx 1943 in the southern part of the Croatian littoral (Dalmatia). Nat. Croat. 7:79–83.
    VOLARIĆ-MRŠIĆ, I. (1984): Survey of Vegetation Aerobiological Research on the Island Mljet. Acta Bot. Croat. 43:143–159.