CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Consolida brevicornis (Vis.) Soó, herbarski primjerak sabran u Grčkoj 1926. god., leg./det. J. Bornmüller (WU) (FOTO B. Mitić)

kratkoostrugasti kokotić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001835

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (EX?) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Liber, Z., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Consolida brevicornis (Vis.) Soó (HRCP001835). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1835. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
  • Suradnik/ci
    Zlatko Liber
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Napuštanje tradicionalne poljoprivrede i smanjivanje površina strnih žita. Vrsta nije zabilježena više od 70 godina, pa se možda može smatrati i izumrlom.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Stabljika ovog kokoti}a je uspravna, do 0,5 m visoka, prileglo dlakava, često nerazgranjena ili razgranjena tek u gornjem dijelu. Listovi su izmjenično raspoređeni, slabo dlakavi. Prizemni listovi su s dugom peteljkom, dlanasto razdijeljeni na usko linealne isperke. Listovi stabljike su sličnog oblika kao prizemni, donji s peteljkom, a gornji sjedeći. Zigomorfni cvjetovi na kratkoj stapci oblikuju na vrhu jednostavan, razgranjeni grozd. Cvjetovi imaju dlanasto razdijeljene pricvjetne listove, a brakteole ta vrsta nema. Ocvjeće kratkoostrugastog kokotića se sastoji od pet slobodnih, ljubičastih, jajastih listića. Gornji slobodni listić ocvjeća oblikuje u donjem dijelu kratku, do 5 mm, ostrugu. Koroliničan (nalik ocvjeću), plavoljubičasti nektarij produžen je u ostrugu koja završava u ostruzi gornjega slobodnog listića ocvjeća. Prašnika je veliki broj. Plodnica je dlakava, od jednoga plodnog lista s više sjemenih zametaka. Iz plodnice se razvije gusto vunasto dlakavi višesjemeni mjehur koji je u gornjem dijelu naglo sušen u kratki kljun. Sjemenke su crne i hrapave. Endemična ilirsko-jadranska vrsta. Broj kromosoma 2n=?. Cvjeta u lipnju i srpnju. Tu vrstu kokotića prvi je opisao Roberto Visiani, a locus classicus su polja u blizini mjesta Jelsa na otoku Hvaru (VISIANI, 1852). Visiani je biljci dao ime Delphinium brevicornu Vis., a holotip se čuva u herbariju u Padovi. Kasnije je vrstu Delphinium brevicornu u rod Consolida preveo mađarski botaničar Soó i dao joj danas priznato ime Consolida brevicornis (Vis.) Soó. Vrsta Consolida brevicornis je uključena u tribus Macrocarpa (HUTH 1985), zajedno sa široko rasprostranjenim vrstama C. ajacis (L.) Schur i C. orientalis (Gay) Schrödinger i vrstom C. phrygia (Boiss.) Soó iz Grčke i Turske, kao i s endemičnom i vjerojatno izumrlom vrstom C. uechtritziana (Huth) Soó (LAKUŠIĆ D. 1999) s područja Crne Gore i Srbije (Kosova).
  • Staništa
    I.6.1. Povrtnjaci, I.6.2. Kulture cvijeća
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Strništa primorskih krajeva u korovnoj vegetaciji sveze Secalinion mediterraneum. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 82.12 Povrtnjaci i cvjetnjaci. GLCC/SSC. 2.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Hrvatska, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea ; sjeverozapadna Grčka (Ionioi Nisoi).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Drniš, Dubrovnik, Hvar. HAYEK (1927) navodi svojtu za Kvarner i Dalmaciju, no nema novijih potvrda, a ni herbarskih primjeraka iz sjevernoprimorske mezoregije.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Ranunculaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ADAMOVIĆ, L. (1929): Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Gustav Fischer Verlag, Jena.
    BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
    HAYEK, A. (1927): Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae, vol. I., Dahlem, Berlin.
    HUTH, E. (1985): Monographiae der Gattung Delphinium. Bot. Jahrb. Syst. 20(3):321–416.
    LAKUŠIĆ, D. (1999): Consolida uechtritziana (Pančić ex Huth) Soó. In Stevanović, V. ed.: Crvena knjiga flore Srbije 1. Ministarstvo za životnu sredinu Republike Srbije, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije, Beograd, 107–108.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.