CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

vrtni kokotić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001833

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Nikolić, T. (2005): Consolida ajacis (L.) Schur (HRCP001833). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1833. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Zlatko Liber
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Napuštanje tradicionalne poljoprivrede i nestanak staništa u primorju. Nalazi u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske uglavnom su starijega datuma. Vrsta je općenito rijetko bilježena.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Stabljika vrtnog kokotića je uspravna, do 1 m visoka, često nerazgranjena ili razgranjena tek u gornjem dijelu. Prizemni listovi imaju dugu peteljku i dlanasto su razdijeljeni na linealne isperke. Listovi stabljike su dlanasto razdijeljeni, a peteljka im je što su bliže vrhu sve kraća. Najgornji listovi su bez peteljke, sjedeći. Zigomorfni cvjetovi oblikuju na vrhu stabljike guste, grozdaste cvatove. Donji cvjetovi u grozdu posjeduju dlanasto razdijeljene, a gornji cjelovite, kao cvjetna stapka duge pricvjetne listove. Uz pricvjetne listove u grozda su prisutne i brakteole. Tamnoplavo, rjeđe ružičasto ili bijelo ocvjeće sastoji se od pet vanjskih slobodnih listića i dva unutarnja koja su međusobno srasla u nektarij. Gornji vanjski listić ocvjeća završava s 1,5 cm dugom i prema dolje svinutom ostrugom. Nektarij također završava ostrugom koja svojim oblikom potpuno odgovara ostruzi gornjeg lista ocvjeća u koju i ulazi. Prašnika je veliki broj. Plodnica je samo jedna, od jednog plodnog lista, dlakava, s više sjemenih zametaka. Iz ovakve plodnice razvije se vunasto dlakavi višesjemeni mjehur, s crnim, poprečno vijugavo izbrazdanim sjemenkama. Svojta je pokazatelj umjereno suhih, slabo kiselih i umjereno hranjivih tala. Biljka je polusjene. Prema životnom je obliku terofit. Pripada sredozemnom flornom elementu. Broj kromosma je 2n=16, 24. Cvjeta od lipnja do rujna. Od više varijeteta svojte, na području Hrvatske dolaze tipični oblici (var. ajacis).
  • Staništa
    I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oranice, I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, I.5.2. Maslinici
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Biljka raste na poljima, strni{tima, u vrtovima i uz putove primorskih krajeva te u maslinicima, u opsegu korova žitarica razreda Secalinetea. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 82.11 Oranice, 83.11 Maslinici. GLCC/SSC. 1, 2.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ? populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Krim, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada, [Azori, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Njemačka, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Makedonija, Rumunjska, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar], Srbija i Crna Gora (Crna Gora, Srbija), Slovenija; dopire do sjeverozapadne Francuske i sjeverne Rumunjske, a lokalno je naturalizirana i u drugim područjima.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Gračac, Krk, Lastovo, Lošinj, Medak, Mosor, okolica Rijeke i Senja, Vukovar (KERNER 1882, dvojben lokalitet, vjerojatna je zamjena s Consolida orientalis (Gay) Schrödinger).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Ranunculaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    dragoljić-modraš, modrica, špiruneli
  • Strana imena
    Rocket Larkspur (engleski), Doubtful Knight's Spur (engleski), dauphinelle d'Ajax (francuski), dauphinelle des jardins (francuski), Gartenrittersporn (njemački), vrtni ostrožnik (slovenski), speronella fior-cappuccio (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    FORENBACHER, A. (1911b): Otok Lastovo. Biljnogeografska studija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 185:47–122.
    HIRC, D. (1907): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 169:55–109.
    KERNER, A. (1882): Delphinium orientale Gay. Oesterr. Bot. Z. 32(12):387–390.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    SOÓ, R. (1922): Über die mitteleuropäischen Arten und Formen der Gattung Consolida (DC) S. F. Gray. Oesterr. Bot. Z. 71(10–12):233–246.
    TRINAJSTIĆ, I. (1979b): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38:167–186.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.