CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

vodena slatka trava

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001828

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ilijanić, L., Praljak, I. (2005): Catabrosa aquatica (L.) P.Beauv. (HRCP001828). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1828. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljudevit Ilijanić
  • Suradnik/ci
    Iva Praljak
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa, onečišćenje vodotoka.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predvi|ena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite ove vrste, kao i izrada i provedba niza akcijskih planova zaštite močvara i voda (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vodena slatka trava je zeljasta trajnica s vriježama. Stabljika je u vodi polegnuta ili se pridiže, visoka je 5–70 cm, a na koljencima u vodi tjera adventivno korijenje. Listovi su plosnati, široki 4–6, rjeđe do 10 mm, s kratkim tupim vrhom. Rukavci listova su glatki, goli, ogrljak je tup i oko 5 mm dug. Cvat je metlica, duga do 30 cm, sastavljena od »polupršljenova«, raspoređenih naizmjenično, od baze prema vrhu metlice. U klasićima dugim 3–4 mm nalaze se 2–3, rjeđe 1–5 cvjetova. Ima dvije pljevice, često ljubičasto nahukane, donju s jednom žilom i kraćom od gornje koja ima tri žile. Obuvenac je dug 2,5–3,5 mm, najčešće dvostruko duži od gornje pljevice, s tri istaknute žile. Košuljica ima dvije žile. Cvjeta od lipnja do rujna. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=40. Pripada euroazijsko-sjevernoameričkom flornom elementu. Polimorfna je svojta.
  • Staništa
    A.4.1.3. Močvarna vegetacija sporo tekućih voda
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Uspijeva u močvarnoj vegetaciji potočnih korita, odvodnih jaraka i dubljih odviraka ili sporo tekućih manjih rijeka. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.14 Srednje visoke močvarne zajednice (Glycerio-Sparganion). GLCC/SSC. 12.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Sardinija, Srbija i Crna Gora (Kosovo, Srbija), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Rijetko raspršeni lokaliteti u zapadnoj i istočnoj panonskoj makroregiji i vrlo rijetko u mediteranskoj makroregiji gdje nakon prvih navoda (VISIANI 1842 i ADAMOVIĆ 1915) do danas nije potvrđena. Lokaliteti. Bokanjac, Cabuna, Daruvar, Kalnik, Opatija, Orle (Turopolje, usmeno priopćenje Lj. Ilijanić, Lj. Marković), okolica Osijeka, Rugvica, Vinkovci.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Böcher, T.W., Holmen, K. & Jakobsen, K. (1978). P. Haase & Søns Forlag, Copenhagen, Denmark ISBN 87-559-0385-1
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 294.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Water-Whorl-Grass (engleski), catabrosa aquatique (francuski), Quellgras (njemački, navadna vodenka (slovenski), navadna povirka (slovenski), gramignone di palude (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ADAMOVIĆ, L. (1912): Biljnogeografske formacije zagorskih krajeva Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 193:1–104.
    ADAMOVIĆ, L. (1915): Führer durch die Natur der Nordlicher Adria mit besonderer Berücksichtigung von Abbazia. A. Hertlebenes Verlag, Wien.
    HULINA, N. (1993): Sintaksonomska analiza vrste Marsilea quadrifolia L. (Marsileaceae) u Hrvatskoj Posavini. Acta Bot. Croat. 52:65–73.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    SCHLOSSER, J. C. K. (1874a): Das Kalniker Gebirge. Oesterr. Bot.Z. 24(8):244–250.
    SCHULZER, S., KANITZ, A., KNAPP, J. (1866): Die bisher bekannten Pflanzen Slavoniens. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 16:3–172.
    VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.